26. rujan 2020.

Nova generacija poduzetnika: Biznis kakav želimo

Alan Sumina i Zoran Vučinić   

Zajednički je nazivnik kompanija poput Nanobita, Infobipa, Rimac Automobila i Infinuma da posluju u visokotehnološkom sektoru i da su gotovo potpuno okrenute globalnom tržištu

Nekoliko vijesti iz poslovnog svijeta u zadnje vrijeme pravo je osvježenje u moru depresivnih vijesti o padu BDP-a, strahu od recesije i naravno, korupcijskim aferama, koje su neizbježni ukras hrvatskog biznisa i politike. Glavni protagonisti svih tih optimističnih i za hrvatske pojmove gotovo nevjerojatnih vijesti mladi su tehnološki poduzetnici. Oni za koje mnogi ne znaju, a velik broj odmahuje rukom jer se su to neki klinci koji se bave neopipljivim ili 'trivijalnim' proizvodima kao što su videoigre.

Perjanice nove ekonomije

U stvari, to su već ozbiljne globalno konkurentne kompanije koje, na njihovu sreću, gotovo nemaju veze s hrvatskim tržištem i politikom, a upravo toj činjenici i duguju velik dio uspjeha. No, zato imaju mnogo veze s glavnim industrijama današnjice. Da ne govorimo o budućnosti. Nanobit, Rimac Automobili, Infinum i Infobip startali su otprilike u slično vrijeme prije desetak godina i danas su ti uspješni startupovi, nakon brojnih izazova i padova, postali perjanice nove hrvatske ekonomije.

No, nije riječ samo o egzotičnom segmentu gospodarstva nego o brojkama i potezima koji već sada premašuju performanse tradicionalnog biznisa. Vodnjanski Infobip je, kao prvi hrvatski jednorog čija je vrijednost procijenjena na više od milijardu dolara, daleko najinternacionalnija domaća kompanija, koja svake godine ostvaruje visoke stope rasta. Već sada bi Infobip, kada se gledaju ukupni globalni prihodi, bio u društvu desetak najvećih hrvatskih kompanija, negdje u rangu Privredne banke ili Plive, a s obzirom na to da raste brže od većine najvećih domaćih kompanije brzo bi mogao zasjesti i na vrh prema prihodima.

Osim toga, riječ je o prvoj hrvatskoj kompaniji čije bi se dionice trebale izlistati na Njujorškoj burzi, a njezinom komunikacijskom platformom u oblaku koriste se globalni divovi. O takvoj listi klijenata hrvatske kompanije obično mogu sanjati. Jednostavno zato što su daleko od globalnih igrača kakav je Infobip.

Najsvježiji je primjer Nanobita, tvrtke za razvoj mobilnih igara koju su prije 12 godina osnovali Alan Sumina i Zoran Vučinić, a sada je za gotovo milijardu kuna prodali švedskoj Stillfront grupi. To je pak iznos o kojem domaći poduzetnici uglavnom mogu sanjati. Njihov primjer pokazuje da je moguće u relativno kratkom roku, na globalnom tržištu i bez ikakve veze s državom napraviti uspješnu i profitabilnu kompaniju u vrlo jakoj i kompetitivnoj industriji kao što je gaming. Iako će neki reći da bi uspjeh bio da su oni preuzeli neku stranu konkurentsku tvrtku, Sumina je objasnio da za to jednostavno nisu imali kapitala, da je izlazak na burzu bio opcija, ali je njihov izbor pao na ulazak u veći sustav koji će im i dalje omogućiti da se bave onim čime su se dosad bavili.

Osim toga, tvrtka i dalje ostaje u Hrvatskoj. Da žive i rade u zemlji gdje ima lako dostupnoga kapitala ili zemlji razvijenog tržišta kapitala, možda bi odabrali drugu opciju. No, to je problem nedostatka dobre infrastrukture za razvoj propulzivnih biznisa nakon početnih faza. Prodaja ili, startupovskim rječnikom rečeno, exit je posve uobičajen scenarij u globalnom biznisu, a vrlo je moguće kako će osnivači Nanobita, sada znanto bogatiji nego kada su kretali bez ikakva kapitala, uložiti novac u nove biznise.

Globalno konkurentni

Često osporavani Mate Rimac, osnivač Rimac Automobila, uskoro bi, navodno, od Volkswagena pod svoje okrilje trebao dovesti poznati brend luksuznih sportskih automobila Bugatti. I to je za hrvatske prilike neobično zvučna akvizicija. Rimac je unatoč svemu uspio napraviti stabilan biznis, iako ne tako profitabilan kao Nanobit, s proizvodnjom komponenti za električne automobile iz Svete Nedelje i privući brojne poznate ulagače poput Hyundaija i Porschea. Osim toga, Rimac već zapošljava oko 900 ljudi, koji u Hrvatskoj rade na najsofisticiranijim tehnološkim poslovima, što je poprilično nevjerojatna brojka koja stalno raste.

image
Mate Rimac
foto

Četvrta vijest je bila osnivanje zajedničke tvrtke Infinuma, uspješne domaće tvrtke za razvoj softvera, i Porsche Digitala. U razvojni centar za digitalne tehnologije uložit će deset milijuna eura i u iduće tri godine zaposliti stotinu stručnjaka. Ne događa se svaki dan da velike svjetske kompanije u Hrvatskoj ulažu u takve stvari.

Zajednički nazivnik ovih kompanija je da posluju u tehnološkom sektoru, koji je najpropulzivniji i na globalnoj i lokalnoj razini, da su gotovo stopostotni izvoznici i konkurentni na najkompetitivnijem mogućem, globalnom tržištu. Sve to ne uz pomoć nego najčešće uz odmaganje države, koja nije kreirala pogodan okvir za razvoj takvih tvrtki. Uostalom, kako je sumirao Sumina, i ne treba im pomagati, samo pustiti ih da rade.