24. veljača 2021.

Poslovanje u skladu s pravilima i propisima danas je prvorazredno etičko pitanje

Pišu: Ivan Zornada, odvjetnik/partner u odvjetničkom uredu Krehić i partneri d.o.o. u suradnji s Deloitte Legalom te Kruno Škrinjar, direktor u Deloitteovu Odjelu poslovnog savjetovanja

Povijesno, uloga usklađenosti poslovanja primarno je fokusirana na definiranje pravila i okvira unutar kojih organizacija mora poslovati kako bi bila u skladu s relevantnim propisima i zakonima. Iako ta funkcija unutar organizacija nije nova, u posljednjih desetak godina svjedoci smo preobrazbe te funkcije iz nečega na što se uglavnom gledalo kao trošak ka shvaćanju da ta funkciji može znatno utjecati na to kakvu će poziciju organizacija imati na tržištu.

Uz napore zakonodavca da se obveze usklađenosti poslovanja što više i formalno nametnu, medijski popraćeni skandali koji su se počeli događati na tržištu (a koji se tiču, primjerice, sprečavanja pranja novca ili povrede pravila privatnosti) doveli su do toga da su se funkcije etike i usklađenosti našle u središtu gotovo svake organizacije, njezine su se odgovornosti uvelike proširile, a njezine aktivnosti postale su sastavni dio strateške jezgre organizacija koje se trude zadržati povjerenje javnosti.

Stanje u pandemiji

Prošla je godina najbolji pokazatelj kako uza stalne regulativne promjene i česte nadzore, globalne promjene i ekonomski stres također mogu biti faktori koji funkciju usklađenosti drže pod pritiskom opravdavanja svoje poziciju unutar organizacije. Mnogi koji vode timove za usklađenost unutar organizacija smatraju da su ti odjeli već sada nedostatni u ljudstvu te da nisu u mogućnosti nositi se sa stalno rastućim očekivanjima i odgovornostima koji se pred njih stavljaju. S obzirom na to da trenutačna ekonomska situacija često postavlja i znatna ograničenja na proračun i zapošljavanje novih kadrova, timovi za usklađenost ostavljeni su s dvije moguće opcije: racionalizirati područje svog djelovanja, prenoseći dio odgovornosti na druge funkcije, ili povećati svoju efikasnost, na način da odrade više u manjoj jedinici vremena.

Efekt silosa

Prenošenje dijela svojih odgovornosti na druge organizacijske jedinice adresiralo bi donekle i često kritizirani tzv. efekt silosa koji se javlja kod mnogih funkcija usklađenosti, a koji predstavlja stanje u kojem se usklađenošću bavi isključivo jedna funkcija, uz malo ili nimalo znanja i zainteresiranosti o tome u drugim dijelovima organizacije. Prenošenjem dijela odgovornosti postiglo bi se dijeljenje znanja, bolja koordinacija, a u konačnici i potpuno integrirani pristup usklađenosti svih dionika unutar organizacije. Redovne edukacije osoba koje se bave usklađenošću također su se našle pogođene pandemijom. Većina edukacija provedenih u 2020. godini imala je neki oblik elementa daljinske isporuke (e-učenje, mrežni tečajevi ili webinari). Iako taj pristup ima nesumnjive koristi u smislu nižih troškova i mogućnosti pružanja dosljednog feedbacka, organizacije bi trebale biti svjesne rizika neadekvatnosti i nastaviti tražiti načine kako virtualni trening učiniti interaktivnim i primjenjivim na pojedine poslovne linije i uloge.

Izazovi u 2021.

Prema istraživanju koje je proveo Deloitte, najveći izazovi funkcije usklađenosti u iduća 24 mjeseca bit će upravo problem reduciranih i/ili ograničenih proračuna, povećani intenzitet regulativnih nadzora te osiguravanje zainteresiranosti uprave i višeg menadžmenta za poslove usklađenosti, s obzirom na to da se ti poslovi često vide kao usputne otegotne okolnosti, a ne kao ključan dio poslovanja.
Ipak, postoje praktična rješenja koja bi voditelji timova za usklađenost mogli poduzeti kako bi barem malo doskočili nastalim izazovima, poput: stvaranja jasne strategije i plana potkrijepljenih jasnim ciljevima, što bi ultimativno omogućilo i bolju alokaciju dostupnog proračuna i revidiranje zadataka dodijeljenih funkciji usklađenosti i ispitivanje mogućnosti da se prebace na druge organizacijske odjele s kojima su po prirodi usko povezani (npr. briga o osobnim podacima barem djelomično na odjel upravljanja ljudskim resursima ili briga o sprječavanju pranja novca odjelima za prodaju) te uvođenja novih tehnologija i kontinuirane edukacije zaposlenika.

Kako je u Hrvatskoj

Od najčešćih područja kojima se bavi odjel praćenja etičnosti poslovanja i usklađenosti najviše se ističu pitanja usklađenosti s regulativom koja se odnosi na osobne podatke i sprječavanje pranja novca. Regulirane industrije osim tih generalnih kategorija moraju poštovati i čitav niz drugih regulativa specifičnih za područje u kojem djeluju. S vremenom javlja se potreba reguliranja i raznih drugih područja, kao što su antikorupcija, trgovinske sankcije i slično, a za koje kod mnogih dionika na tržištu još ne postoji dovoljno razvijena svijest.
U Hrvatskoj još ne postoji obveza prema kojoj bi sve organizacije morale imati odjel za usklađenost ili obvezu zapošljavanja stručnjaka u tom području, već je takva obveza za sada propisana samo u odnosu na pravne osobe u većinskom državnom vlasništvu. Također, u prosincu 2020. godine Vlada je prihvatila antikorupcijski program za trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (za razdoblje 2021. – 2025.) te je njegovim adresatima preporučila da ga implementiraju.