15. listopad 2021.

Predsjednički forum na Bledu: Ovo je treća velika kriza kapitalizma

Bled iedc

   

Povodom 35. obljetnice postojanja, IEDC-Poslovna škola Bled organizirala je ove godine sadržajno bogatiji Predsjednički forum, pa je uobičajenom prijepodnevnom programu održanom uživo, dodan poslijepodnevnim modul isključivo preko interneta. U pozdravnom govoru predsjednica škole Danica Purg rekla je kako škola predstavlja mjesto na kojem kuca srce upravljanja i razvoja vodstva u srednjoj i istočnoj Europi i šire. 'To je mjesto gdje su lideri izloženi najboljim praksama i najnovijim istraživanjima i razmišljanjima vrhunskih profesora. Mnogi od njih kažu da su doživjeli transformaciju osobnosti studiranjem u našoj školi. Znanjem i nadahnućem stečenim od nas postali su odgovorniji lideri koji doprinose uspjehu svojih tvrtki i društva općenito. IEDC je od samih početaka bio pionir u području obrazovanja za odgovorno upravljanje. Filozofiju naše škole izgradili smo na tri stupa: održivi razvoj, etika i umjetnost te vodstvo', poručila je. Predsjednik Slovenije Borut Pahor, ujedno počasni pokrovitelj foruma, s prisutnima je podijelio anegdotu o određenom profesoru s Harvarda koji je predavao na IEDC -u, a na upit obrazuju li se na ovoj školi najvažniji poslovni ljudi odgovorio 'odgajamo najplemenitiju gospodu'. Na glavnoj svečanosti sudjelovalo je 150 gostiju iz 20 zemalja, uključujući predstavnike gospodarstva, politike, medija, diplomante i prijatelje škole.

CSR nije dovoljan

Paul Polman, dugogodišnji direktor Unilever grupe i jedno od najvećih svjetskih imena u održivom razvoju u poslijepodnevnom dijelu programa pojasnio je ključne elemente predstavljene u knjizi 'Net Positive: How Courageous Companies Thrive by Giving More Than They Take', koju je napisao u suradnji s Andrew Winstonom. Sustav je, vjeruje Polman, definitivno slomljen jer postaje jasno da se ne može neograničeno rasti u svijetu s ograničenim resursima. 'Nema zdravog rasta na nezdravom planetu', ustvrdio je i dodao kao je sada trošak nedjelovanja veći od troška nedjelovanja. Najvažnija poruka njegove knjige, točnije koncepta 'neto pozitivno' predstavljenog u njoj, tiče se nedovoljnosti trenutačnih koncepata održivosti. Umjesto smanjenja štete po okoliš i društvo poslovna zajednica mora u svim segmentima svog poslovanja poboljšavati zatečeno stanje, odnosno težiti popravljanju napravljene štete. 'Ako se ubojica i ubili ste deset ljudi, pa odlučite biti bolja osoba i ubiti samo pet ljudi, još uvijek ste ubojica', bio je slikovit Polman. Drugim riječima, nije dovoljno biti CSR kompanije, nego postati RSC kompanija (odgovorna socijalna korporacija), odnosno kompanija koja se oslanja na partnerstva s civilnim sektorom, pazi na donošenje koristi svim dionicima i održava konzistentnost svog opredjeljenja za poboljšanje svijeta. Prema njemu, kompanije koje su osvijestile nužnost ispunjavanja vakuma nastalog propadanjem globalnog multilateralizma kakvom svjedočimo u posljednje vrijeme, najbolje su pozicionirane za budućnost, ostvaruju bolje rezultate i financijsko tržište ih prepoznaje kao vrijednije. Predavanje je završio u optimističnom tonu izrazivši uvjerenje kako se dva najveća problema današnjice, klimatske promjene i nejednakost mogu riješiti ako nastavimo jačati i ubrzavati  mnoge pozitivne promjene koje se događaju u posljednje vrijeme.  

Treća kriza

U nastavku programa troje uglednih predavača je održalo kratka izlaganja koja se tematski nadovezuju Polmanovo. Sandra Boss iz BlackRocka objasnila je da taj investicijski fond traži kompanije koje su osvijestile potrebu za održivošću zato što to od njih traže klijenti zainteresirani za dugoročno ulaganje. Klimatske promjene su sistemski rizik koji na koncu ugrožava i investicije kao takve, stoga je usmjerenje BlackRocka prema ulaganju u takve kompanije i ekonomski opravdano. Osim toga, potvrđujući ono što je rekao Polman ranije, Boss je napomenula kako tržište sve više cijeni kompanije okrenute dionicima jer se kapital okreće prema njima. U skladu s takvim opredjeljenjem BlackRock od kompanija u koje ulaže traži jasne planove za doprinos rješavanju problema klimatskih promjena i transformacije prema dioničkom kapitalizmu. Jerry Wind, profesor na Sveučilištu u Pennsylvaniji, izložio je osam načela koja pomažu organizacijama pretvoriti krizu u priliku. Kako su se svi govornici složili da je kapitalizam u krizi, ova načela kompanije mogu upotrijebiti u svojoj prilagodbi transformaciji sustava koja se događa. Ukratko, načela uključuju promjenu mentalnog modela, promjenu pristupa klijentima i dionicima, ubrzavanje digitalne transformacije i personalizacije, reinoviranje strategije privlačenja i zadržavanja talentiranih zaposlenika, usvajanje potrebe za brzinom, agilnošću i prilagodljivošću, stalno inoviranje i eksperimentiranje, promjenu vremenskog rasporeda i izgradnju inicijativa u svim inovacijskim horizontima te razvijanje idealizirane vizije i rekreiranje organizacijske arhitekture. U posljednjem izlaganju, Stuart Hart sa Sveučilišta Cornell iznio je gledište prema kojem se kapitalizam već dva puta suočio s temeljitom transformacijom, premda je ova, treća, nešto drugačija jer je ugrožen sam planet. Prva promjena došla je s nastajanjem prvih korporacija poput Istočnoindijske kompanije i prelaskom sa merkantilističkog kapitalizma na poduzetnički kapitalizam kakav se razvijao rapidno u SAD-u. No, taj je poduzetnički kapitalizam degenerirao u monopolistički, pa je kao odgovor stigla država blagostanja nakon Drugog svjetskog rata. Posljednja promjena dogodila se pretvaranjem kapitalizma temeljenog na državi blagostanja u financijski kapitalizam, što svijet dovodi do trenutačne, treće krize financijskog kapitalizma potaknute klimatskim promjenama i rasprostranjenom nejednakošću. Ovogodišnji Predsjednički forum završen je kratkom raspravom o ovim izlaganjima koju je moderirala profesorica Jikyeong Kang, dekanica AIM - Asian Institute of Management sa Filipina.