18. lipanj 2021.

U Hrvatskoj se ove godine gotovo jednako ulagalo na burzi i u kriptovalute

Panel rasprava na konferenciji ”Fintech – inovacije, rizici i odgovornost”

   

Prometi u kripto mjenjačnicama eksponencijalno rastu, a očekivanja su da će se ove godine promet povećati pet puta u odnosu na 2020. godinu i stati uz bok prometu na Zagrebačkoj burzi

Fintech sektor je u svijetu i Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina, a pogotovo za vrijeme pandemije koronovirusa, ostvario eksponencijalni rast. O tome je, ali i o potencijalnim rizicima i izazovima koje donosi inovacija na financijskim tržištima, bilo riječi na konferenciji „Fintech- inovacije, rizici i odgovornost“ koju je u Opatiji i putem svog youtube kanala organizirala Hanfa u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Rijeci.

Konferenciju je otvorio Alen Host, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci koji je naveo brojna pitanja o kojima se raspravljalo tijekom konferencije, a najviše na samoj panel raspravi, u kojoj je sudjelovalo petero sudionika iz različitih sektora, među kojima su bili predstavnici regulatora, novih financijskih institucija, te kreatori i analitičari fintech promjena.

Prvo izlaganje imao je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, u kojem je dao vrlo dobar pregled situacije na tržištu kriptovaluta, ili kako je naglasio da će koristiti izraz kriptoimovina. Prezentacija je sadržavala nekoliko zanimljivih grafikona poput usporedbe prinosa koje je ostvario bitcoin i ostala tradicionalna ulaganja u 2020. i 2021. godini, kao što su zlato, obveznice i S&P 500. 

Prikazani su i rezultati istraživanja Deloitte-a, prema kojem je 83 posto anketiranih izjavilo kako vjeruje da će digitalna imovina biti značajna alternativa današnjem novcu u sljedećih 5 do 10 godina. Ali istovremeno 66 posto ispitanika misli da opća zabrinutost zbog cyber sigurnosti može smanjiti široko prihvaćanje i upotrebu digitalne imovine.

Nakon konkretnog pregleda tržišta, drugi dio izlaganja odnosio se na rizike i prednosti blockchain tehnologije, pri čemu je veći naglasak bio na rizicima. Rizici su podijeljeni na tri dijela: za potrošače, poduzeća i financijsku stabilnost. Žigman je istaknuo kako su potrošači najranjivija skupina, pogotovo zbog nepouzdanih informacija koje kruže internetom. Rizici za poduzeća uglavnom se odnose na operativni dio poslovanja povezan sa kibernetičkom sigurnošću, pravnim i regulatornim okruženjem, te pouzdanošću clouda, odnosno koliko su podaci sigurni na serverima. Rizik financijske stabilnosti označava koliko volatinost ima utjecaj na portfelj tvrtki čiji određeni udio čini ulaganje u digitalnu imovinu.

Treći dio izlaganja bio je regulativne prirode. Žigman je izjavio kako se Hanfa za prvi korak odlučila na reguliranje posrednika koji se bave trgovanjem, poput kripto mjenjačnica, u svrhu sprječavanja pranja novca (AML). To je samo početna točka, u nadolazećim europskim regulatornim odgovorima na rizike u kripto svijetu. Trenutno su u razvoju dvije uredbe koje su namijenjene prilagodbi regulatornog okvira koji se izravno odnosi na primjenu novih tehnologija na tržištu financijskih usluga. Prva se naziva MiCAR kojoj je cilj regulirati subjekte koji pružaju usluge povezane s kripto imovinom, a druga se naziva DORA, koja predlaže s obzirom da financijske usluge u EU postaju kritično ovisne o vanjskim pružateljima usluge, da određeno nadležno EU tijelo nadzire pružatelje ICT usluge, kako bi se povećala otpornost na cyber rizike.

Jedan od najzanimljivijih podataka koje je Žigman pokazao u svojem izlaganju bio je grafikon koji uspoređuje promet na Zagrebačkoj burzi i kripto mjenjačnicama za 2021. godinu. Dosadašnji ovogodišnji promet na Zagrebačkoj burzi veći je od prometa na kripto mjenjačnicama za manje od 100 milijuna kuna. U usporedbi s prošle dvije godine, ovo je jasan pokazatelj koliko se u Hrvatskoj ulaganje u kriptovalute populariziralo. Prometi u kripto mjenjačnicama eksponencijalno rastu, a očekivanja su da će se ove godine promet povećati pet puta u odnosu na 2020. godinu i stati uz bok prometu na Zagrebačkoj burzi.

Za zaključak, Žigman je napomenuo da je fintech revolucija globalno nezaustavljiv fenomen koji nudi brojne mogućnosti unaprjeđenja financijskih usluga i poslovanja. Također iznio je stajalište iz regulatorne perspektive, kako uloga Hanfe nije „ubiti“ inovaciju, već zaštiti potrošače i osigurati im sigurno okruženje.

Izlaganje Saše Žikovića, prodekana za znanost i međunarodna strateška partnerstva na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, bilo je usmjereno na prilike i prijetnje, mogućnosti i rizike, tržišta inicijalnih ponuda kriptovaluta (ICO).

Žiković je iznio zanimljiv podatak koji pokazuje kako su inicijalni povrati ICO-eva poprilično visoki, pri kojima prosječna vrijednost iznosi 919,9 posto, no u usporedbi s inicijalnom cijenom, medijan koji je reprezentativniji pokazatelj od prosjeka, iznosi samo 24,7 posto. Ovo su podaci koji se većinom odnose na inicijalne ponude koje su se odvile tijekom 2017., a podaci za 2021. ukazuju na znatno manje prinose od navedenih.

Kao najuspješniji ICO, istaknuo se Telegram, s prikupljenih 1,7 milijardi dolara, a 2017., ukupni iznos prikupljen putem ICO-eva, iznosio je 4 milijarde dolara, čime je pretekao VC (venture capital) koji je bio usmjeren prema visokim tehnologijama.

Žiković je ukazao na brojne nedostatke i rizike koje karakteriziraju „divlji zapad“ inicijalnih ponuda. Čak pola ICO-eva iz 2017. doživjelo je neuspjeh do veljače 2018. Postoji puno primjera prijevara i tzv. „rug pull-ova“. Radi se o velikoj količini novca koja prema nekim istraživanjima iznosi 600 milijuna eura. Binance chain (BSC) pokazao se najprometnijim ICO tržištem u 2021., a slijede ga polkadot i cardano. 

Općenito postoji niz postupaka i pravila kako bi se pokušale utvrditi potencijalne prijevare, no međutim najčešći oblik prijevare bio je u obliku pogreške u kodu, tvz. bug-u ili exploit-u, pri čemu je većina projekata prošla reviziju (audit) pametnih ugovora, ali očito dogovorenu.

Pri kraju svog izlaganja, Žiković je napomenuo kako su ICO-evi tu da ostanu, te su samo jedni od proizvoda i načina prikupljanja kapitala u svijetu kriptovaluta. Iznio je svoje mišljenje kako bi i neregulirani dio i dalje trebao postojati, ali da bi također regulatori trebali intervenirati, te stvoriti određenu separaciju tržišta na kojem bi se ogradio i postojao regulirani dio inicijalnih ponuda.

Na panel raspravi koju je moderirao Željko Ivanović, predavač digitalnih financija na sveučilištu Prague College, sudjelovalo je pet sudionika: Tonći Korunić, partner investicijskog društva InterCapital, Nikola Škorić, direktor tvrtke Electrocoin i član Uprave UBIK-a, Božidar Pavlović, fintech konzultant i direktor tvrtke Jackie Agency, Darko Tukulj, član Uprave InsurTech tvrtke Amodo i Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća Hanfe.

Moderator Ivanović započeo je izjavom kako je fintech izrazito intelektualno privlačno, vrijedno pažnje i zanimljivo područje. Kako je u prva dva izlaganja tema uglavnom bila kripto, fintech sektor mnogo je širi i obuhvaća veći spektar djelatnosti.

Rasprava što je uopće fintech i regulatorni apekti, bila je vrlo dinamična. S obzirom da svaki sudionik dolazi iz drugačijeg područja, stavovi i mišljenja bila su raznovrsna, upravo onakva kakva bi trebala biti u tipu rasprave kao što je panel.

Božidar Pavlović objasnio je što je fintech u kratkim i jasnim crtama. Opisao je fintech sektor kao demokratizaciju financijskih usluga, uz naravno regulatorne procedure KYC i AML, ali bez brokera i posredničke strane. Iznio je svoje mišljenje kako su banke sve sporije i tromije, te bi se trebale sve više zabrinuti zbog inovativnih fintech aplikacija. Na iznesenu činjenicu Tonćija Korunića kako Revolut u Hrvatskoj ima gotovo 100 tisuća korisnika, Pavlović se nadovezao, kako to rezultira 100 tisuća klijenata manje za hrvatske banke. Novije generacije ne žele više odlaziti u poslovnicu, dok se banke sve više bave IT-em, a ne core banking sustavom, čija je tehnologija zastarjela te joj treba minimalno pet godina da se modernizira.

Nikola Škorić, iznio je svoje mišljenje kako se sve više u medijima fintech i kripto stavljaju u isti koš, a to je pogrešno. Kriptovalute su novi i treći oblik novca, dok za razliku fintech većinom koristi tradicionalan novac, samo s novim i inovativnim korisničkim sučeljem. Što se tiče reguliranja kripto mjenjačnica, kritizirao je AML proceduru kao samoj sebi svrhom, tj. prenio je svoje iskustvo otvaranja računa u hrvatskim bankama za kripto mjenjačnicu Electrocoin. Škorić je izjavio kako je samo jedna banka pristala otvoriti račun i to prije AML regulative, te također smatra kako je AML ostalim bankama bio irelevantan.

Tu se nadovezao Tomislav Ridzak, te iz perspektive regulatora objasnio kako je uloga Hanfe zaštita potrošača, te da cilj nije sprječavanje inovacije. Gdje je inovacija, tu je i regulatorni kaos, izjavio je Ridzak.

Tonći Korunić, iz perspektive InterCapitala, kao neovisne brokerske kuće izjavio je kako se i njegov sektor mora pridržavati strogih propisa, no u punoj manjoj kvantiteti u odnosu na ovisne brokerske kuće. Naglasio je kako je financijski sektor puno strože reguliran nakon globalne krize 2008. godine. Nadovezao sa se na pitanje o fintechu, te rekao kako je pri drugom dijelu InterCapitalovog poslovanja, investicijskom savjetovanju, fintech na neki način disruptirao poslovanje. Korunić je izjavio kako je treshold za investicijsko savjetovanje prije bio u puno većim iznosima, a sada i s manjim iznosima može se dobiti veća kvaliteta usluga. Spomenuo je i sve veću ulogu robo savjetnika, koji su digitalne platforme koje pružaju automatizirane usluge financijskog planiranja vođene algoritmom, uz malo ili nimalo ljudskog nadzora, te nadodao kako i InterCapital razvija svoju platformu robo savjetnika.

Darko Tukulj izjavio je kako fintech omogućava pružanje personalizirane usluge, te iz njegove perspektive i poslovanja omogućava izgradnju platforme i tehnologije koja pruža osiguravajućim kućama stvaranje proizvoda temeljenih i prikupljenih s pametnih telefona korisnika.

Za završnu riječ, Pavlović je naglasio kako fintech sektor strelovito raste, te generira sve veće količine društvenog kapitala. Hrvatska startup scena sve je razvijenija, te očekuje kako će pogotovo IT scena u budućnosti biti „lokomotiva“ rasta i razvoja.

Moderator je također za kraj pitao i sudionike kako komentiraju povratak inflacije.

Korunić je rekao kako sigurno dolazi inflantorno razdoblje, te kako su se u prošlosti dionice i zlato pokazale kao najbolji hedge. Na pitanje kako će kripto reagirati, rekao je da nije siguran, ali je istaknuo činjenicu da su kriptovalute povijesno gledano imale visoku stopu korelacije sa S&P 500.

Škorić je također izjavio kako nitko ne zna kako će bitcoin reagirati na nadolazeću inflaciju, ali je naglasio kako se postavlja pitanje kako će reagirati svjetska ekonomija, zbog nikad veće ekspanzivne monetarne politike i kvantitativnog popuštanja središnjih banaka.