25. rujan 2020.

Influenceri - Ma koliko se starijima dizala kosa na glavi, oni su tu da ostanu

Influenceri i generacija Z   

Influenserstvo je velik biznis. Nova su vremena, tehnologija je do temelja promijenila način na koji ljudi, posebno mladi, doživljavaju svijet oko sebe i skloniji su vjerovati Peri Periću koji ima nekoliko stotina tisuća pratitelja nego televizijskoj reklami ili onome o čemu pišu mediji. ‘Zoomerima‘ se najviše sviđa to što ‘influenceri‘ izgledaju baš kao oni, pa čak i rade stvari kao oni

'Je l' gotov rat influencera? Možemo li izać iz kuća?' Tim duhovitim pitanjem na svom Facebook-profilu moj je prijatelj ubo u srž sukoba između redatelja Dalibora Matanića i njegovih istomišljenika te mlade i zelene influencerice Doris Stanković.

Da podsjetimo, nakon reakcije vlasnika porečkog restorana na ponudu da joj da besplatan ručak u zamjenu za objavu, Doris Stanković je svoju priču objavila na TikToku. Tu njezinu 'potresnu' ispovijest pokupili su mediji, a zatim nastavili javno komentirati mahom predstavnici starije generacije na čelu s Matanićem koje je, da skratimo, zgranuo modus operandi influencera, navodnih neradnika i lezilebovića. Poslije je stigla Matanićeva isprika, Stankovićkino prihvaćanje, a onda Matanićevo povlačenje isprike jer utjecajna djevojka koju prati nekoliko stotina tisuća mladih duša na društvenim profilima ima prilično kontroverzna stajališta o pobačaju ili transrodnim osobama. Sve u svemu, mnogo buke nizašto.

Vapaj starijih generacija da dokinu takav način poslovanja, prikupljanja pratitelja ili dijeljenja sadržaja (kakav god on bio) potpuno je uzaludan. Buniti se protiv njih jednako je kao protestirati protiv izmjenične struje, interneta, pametnih telefona ili streaming-servisa.

Influenceri su tu. I tu su da ostanu. Do kraja ove godine vrijednost influenserskog marketinga popet će se na 9,6 milijardi dolara, a generacija Z, najveći konzument takve vrste sadržaja (i, naravno, najvjerniji pratitelj) već sad ima kupovnu moć vrijednu 29 milijardi dolara. Potonji se iznos odnosi na njihov novac, ali se u istraživanju koje je provela stranica Influencer Marketing Hub čak 93 posto roditelja izjasnilo da njihova djeca rođena između 1995. i 2020., poznata i kao zoomeri, itekako utječu i na njihove kupovne odluke.

Veliki biznis

Ta generacija ne poznaje svijet bez interneta i u prosjeku provodi gotovo tri sata (!) na dan na društvenim mrežama, više nego ijedna generacija prije (podaci World Economic Foruma). Zoomeri su spretni u 'multitaskanju' i istodobno žive u različitim realnostima (digitalnoj, stvarnoj, globalnoj, lokalnoj), a cijene inkluzivnost, autentičnost i pragmatičnost. Neka su istraživanja pokazala da češće od prethodne generacije kupuju u 'normalnim', zemaljskim trgovinama, što je izvrsna prilika za brendove da ih 'uhvate' na vrijeme.

Generacija Z i influenserski marketing, tvrde stručnjaci, rajski su spoj: ona ne samo da vjeruje influencerima (više od pedeset posto vjeruje njihovim preporukama) već želi i biti influencer. Dakako, to otvara pitanja koja vjerojatno muče i sve mataniće s početka priče – mnogi zaista nisu svjesni svoje uloge, nerijetko se miješaju u teme o kojima ne posjeduju dovoljno znanja, a i sadržaj objavljuju bez odgovornosti i ikakva osjećaja za mjeru već samo za internetsku slavu, ma koliko god ona kratkog vijeka ili banalna bila. To je razlog zbog kojeg treba s influencerima ući u dijalog, educirati ih (budući da su mladi, edukacija prije svega dolazi od kuće), ali i podučiti pravilima poslovnog ponašanja, a na kraju, i marketinga, u čemu je i mlada Stanković, da se izrazimo njihovim rječnikom, 'fejlala'.

S druge strane, ne treba se zoomerima čuditi jer radije žele za život zarađivati 'influesanjem', a ne, primjerice, biti liječnici ili astronauti. Ako za to ikoga treba kriviti onda je to sustav koji podržava i njeguje krive vrijednosti. No, to je neka sasvim druga tema.

Nove platforme

Influenserstvo je velik biznis. Nova su vremena, tehnologija je do temelja promijenila način na koji ljudi, posebno mladi, doživljavaju svijet oko sebe i skloniji su vjerovati Peri Periću koji ima nekoliko stotina tisuća pratitelja nego televizijskoj reklami ili onome o čemu pišu mediji.

Velike su kompanije toga potpuno svjesne pa se u posljednjih godinu dana udvostručio broj onih koji u svoje marketinške proračune pod obvezno uvrštavaju influenserski marketing. Jednako kao što sve više influencera s potencijalom oko sebe okuplja tim menadžera, šminkera i kamermana, tako i tehnološke kompanije nude sve veći broj platformi preko kojih se oni mogu povezati sa svojim pratiteljima (i oglašivači s ciljnom skupinom).

Trenutačno najvažnija platforma, odnosno aplikacija za to je TikTok, čiji je rast impresivan. Aplikacija na kojoj se objavljuje videosadržaj trenutačno broji 800 milijuna aktivnih korisnika, a taj će nevjerojatan broj nastaviti rasti. Ono što se zoomerima tu najviše dopada jest što slavni i influenceri izgledaju baš kao oni, pa čak i rade stvari kao i oni. Ti suludi, bizarni, banalni i smiješni izazovi najbolji su mamac za mlađe korisnike, oni se tako osjećaju uključenima, svi mogu sudjelovati u svemu.

Influencer Marketing Hub nadalje ističe Twitch kao još jednu platformu koja mijenja pravila igre i to posebno jer se savršeno uklopila u pandemijsko doba, vrijeme kada su videoigrice doživjele svoj procvat. Naime, na Twitchu korisnici uživo igraju igrice i makar to nekome (čitaj: meni) zvuči kao kompletni gubitak vremena, 2018. je ta gejmerska natjecanja gledalo više ljudi nego HBO, Netflix, Hulu i ESPN zajedno.

Twitch je, dakle, sportska i gejming platforma budućnosti koja rađa nove influencere od kojih se starijima već sad diže kosa na glavi. Ako je generaciji Z, kako piše Influencer Marketing Hub, Twitch kabelska televizija, onda im je Spotify radio. Osim što sluša i otkriva glazbu, njihova se publika odnedavno prebacila na podcaste. Prema podacima s njihove službene stranice, taj sadržaj sluša više od 200 milijuna korisnika, a jedna četvrtina je mlađa od 24 godine. Zoomeri, dakle, ne pronalaze samo influencere koje vole gledati, već i slušati. Nadajmo se nešto pametno.

Face je za starčad

Dakako, kao omiljene platforme valja istaknuti Instagram i YouTube (Facebook je, da se čuti u mlađim krugovima, za starčad), koji i dalje ostvaruju golem ROI za oglašivače, ali i zaradu influencerima. Zoomeri biraju YouTube ako žele edukaciju i zabavu, a za razliku od Instagrama, na kojem je hrpa popularnih mikroigrača, na YouTubeu korisnici se više usredotočuju na one monolitne, s publikom koja nerijetko premašuje nekoliko stotina tisuća ili milijuna pratitelja. Većina takvih producira videosadržaj kojeg se ne bi posramile ozbiljnije produkcijske kuće, oglašivačima su skuplji, ali donose bolji ROI.

Ma koliko rat oko influenserstva u zemlji Hrvata bio suvišan, dobro je što se u popularnim medijima počelo razgovarati o tom 'zanimanju'. Na površinu su istodobno isplivale mnoge predrasude o tome što i kako oni rade, ali i lekcije, posebno za mlade influencere koji moraju početi razmišljati i o 'teškim' stvarima kao što je odgovornost i kvaliteta, a ne samo ganjati broj pratitelja i misliti da su tako svladali tajne uspjeha, dobrog poslovanja i uhvatili Boga za bradu. Oni stariji pak moraju biti svjesni da ovo jest drukčije vrijeme i da je, da parafraziram Ivu Andrića, neko drugo možda bilo ljepše, ali ovo je jedino koje imamo.