21. listopad 2016.

U 2015. oko 119 milijuna ljudi živjelo je na granici siromaštva

Sasvim suprotno slici kakvu se može dobiti gledanjem nepreglednih kolona migranata koji sanjaju med i mlijeko u Europskoj uniji, svježi podaci europskoga statističkog ureda pokazuju da je 2015. u EU oko 119 milijuna ljudi živjelo na granici siromaštva ili društvene isključenosti, odnosno u riziku od siromaštva, što je vrlo visokih 23,7 posto ukupnog stanovništva. Treba, doduše, napomenuti da je riječ o relativnom mjerilu koje uspoređuje materijalno stanje u odnosu na ostale građane promatrane države. Kako stoji u priopćenju Eurostata, ti ljudi ispunili su jedan od tri načelna kriterija: da su na granici siromaštva nakon socijalnih transfera (dohodovno siromaštvo), znatno materijalno deprivirani ili žive u kućanstvu s vrlo niskim radnim intenzitetom.

Tri kategorije

Objašnjeno, prva kategorija obuhvaća one koji žive u kućanstvu s ujednačenim raspoloživim dohotkom ispod granice siromaštva, koji je postavljen na 60 posto nacionalnog medijana ujednačenoga raspoloživog dohotka. Druga kategorija odnosi se na osobe s ograničenim resursima i suočene s najmanje četiri od devet uvjeta (plaćanje najamnine/kredita ili komunalija na vrijeme; adekvatno grijanje doma; sposobnost servisiranja neočekivanih troškova; konzumiranje mesa, ribe ili proteinskih ekvivalenata svaki drugi dan; jednotjedni odmor izvan doma; posjedovanje automobila; posjedovanje perilice rublja; posjedovanje televizora u boji i posjedovanje telefona). Napokon, u trećoj su kategoriji oni od nulte do 59. godine koji žive u kućanstvu gdje su odrasli (18-59) radili manje od 20 posto svoga ukupnog radnog potencijala tijekom prošle godine, uz iznimku studenata.

Porast u Grčkoj i na Cipru

Jedina je dobra vijest, donekle, da udio onih na granici siromaštva kontinuirano pada od 2012. nakon što je u razdoblju od 2009. do 2012. dosegnuo 25 posto. Podaci pokazuju da najveći udio građana na granici siromaštva bilježe Bugarska (41,3 posto), Rumunjska (37,3 posto) i Grčka (35,7 posto). Interesantno, na vrhu pozitivne ljestvice nalazi se Češka (14 posto), a slijede Švedska (16 posto), Nizozemska i Finska (po 16,8 posto) te Danska i Francuska (po 17,7 posto). Za Hrvatsku, nažalost, podaci nisu bili dostupni, pa se može samo nagađati gdje bi bila smještena. Druga zanimljiva stvar je najveći porast udjela onih na granici siromaštva u Grčkoj i na Cipru, dvjema članicama koje su prošle programe ‘spašavanja‘, ali očito nisu spašene. Od 2008. do 2015. u Grčkoj je taj udio narastao za 7,6 posto, a na Cipru je skočio 5,6 posto (28,9 posto u prošloj godini). Iznenađenje je i porast od tri posto u jednoj od najbogatijih članica Luksemburgu.