Do novih europskih izbora ostalo je još godinu i pol. U Bruxellesu se do tada može štošta dogoditi, no jedno je sigurno, europska administracija radit će na jasno i unaprijed definiranim ciljevima. Može li se Hrvatska i njezini nacionalni interesi napokon pojaviti kao aktivan igrač?
Prošlotjedni Radni program Europske komisije za 2018. izlistao je i detaljno opisao sve legislativne pakete i inicijative koje će EK uputiti Europskom parlamentu i Vijeću do svibnja 2018. kako bi ih do lipnja 2019. mogli potvrditi (ili odbiti) građani uoči europskih izbora koji slijede u lipnju 2019. Program je krcat i posla ima mnogo. Nakon ulaska u EU 2013. Hrvatska nije definirala svoju postulaznu strategiju, nego je cijelo vrijeme djelovala ‘ad hoc‘ i gasila požare ne bi li neutralizirala sve više infringementa proizašlih iz kršenja zakona EU, ostvarila ekskluzivni gospodarski pojas, riješila pitanje kabotaže, osigurala financiranje Pelješkog mosta ili povećala svoj rejting u stupnju iskorištenosti fondova EU.
>>> Grabar-Kitarović: Pelješki most bit će izgrađen najkasnije 2023.
Naime, Europa je za sve svoje članice mjesto na koje se odlazi svaki tjedan sa stajalištima, ali i konkretnim zahtjevima koji su jasno definirani i najčešće detaljno numerički obrađeni. Predsjednik EK Jean-Claude Juncker u svojoj ‘adresi naciji‘ iz rujna rekao je da Europa treba isporučivati konkretne stvari svojim građanima. Može li se Hrvatska voditi tom analogijom i početi se jače zauzimati za svoje građane i gospodarstvo konkretnim projektima? Sigurno se mogu ostvariti jednostavni i opipljivi rezultati, ali samo uz aktivno i planirano djelovanje prema Komisiji.
Kako u program Europske komisije
Sve strateške inicijative koje su sastavni dio Radnog programa EK, poput Zajedničkog digitalnog tržišta, Energetske unije ili Akcijskog plana za cirkularnu ekonomiju, u sebi sadržavaju konkretne projekte i ciljeve koje trebaju ostvariti za građane Europe. Hrvatski diplomatsko- politički timovi trebali bi svakodnevno biti potpuno posvećeni ostvarivanju strateških ciljeva, kao što su brza izgradnja Pelješkog mosta i plutajućeg LNG terminala na Krku.
Nadalje, ne bi se više trebalo čekati s napucima za jačanje digitalizacije i prelazak na 5G mrežu jer gospodarski razvoj društva danas snažno ovisi o stupnju digitalizacije. Bilo bi dobro da svaki ministar koji dolazi u Bruxelles na sjednicu Vijeća EU održi govor ili iznese projekt iz svoga resora na jednom od mnogobrojnih instituta, ‘think tankova‘ ili zaklada. Nažalost, takvog načina predstavljanja hrvatskih gospodarskih i političkih projekata gotovo da i nema.
>>> Štefanić: Jedinstveno digitalno tržište stvorilo bi 415 milijardi eura nove vrijednosti
Također, nije dovoljno pročitati samo ‘talking points‘ za sastanak pa da se posjet Bruxellesu smatra uspješnim. Pravi angažman počinje već prije sastanka, kao i poslije, u neformalnim dogovorima i konzultacijama. O konkretnim hrvatskim pozicijama trebalo bi se povremeno pisati u Politicou i drugim ‘opinion makerima‘ koji prenose informacije o tome što se događa iza zatvorenih vrata te tko stoji iza koje inicijative.
Praksa je u svim državama članicama da stalna predstavništva u Bruxellesu dogovaraju različite PR i ‘visibility‘ događaje za svoje visoke goste. Neke vlade koriste se i specijaliziranim tvrtkama koje se posebno angažiraju vezano uz strateške projekte, kao što je nedavni natječaj u vezi s preseljenjem Europske agencije za lijekove iz Londona.
Arbitraže i međunarodni interesi
U svjetlu zbivanja vezanih uz Agrokor, ali i najave novih arbitražnih procesa protiv Hrvatske putem kojih strani investitori žele naplatiti svoje neuspjele poslovne pothvate, Bruxelles i u tom slučaju može imati važnu ulogu. Sud EU u Luxemburgu samo je jedna institucija u kojoj hrvatski predstavnici mogu i trebaju redovito i aktivno iznositi svoja stajališta. No i izvan Suda vode se političko-interesne bitke u kojima upravo briselski aparat može biti jako bitan. Raznim rezolucijama, izjavama te formalnim i neformalnim kanalima institucije EU utječu na odnos snaga i donošenje odluka.
>>> Arbitraža: Erjavec prijeti Hrvatskoj tužbom Sudu EU
To nije ništa novo ni neuobičajeno, već, moglo bi se reći, standardni ‘modus operandi‘ koji se primjenjuje u strategijama i taktikama interesnog djelovanja. EK je redovito iznosio svoja stajališta o arbitraži sa Slovenijom, kao i pojedini istaknuti europski lideri. Uspjeh mandata Junckerove Komisije mjerit će se po broju završenih projekata u državama članicama. Stoga posljednjih 18 mjeseci europske vlade i njihov nedavno predstavljeni Radni program daju dovoljno vremena i prostora hrvatskom premijeru i Vladi da postignu konkretne rezultate u hrvatskome nacionalnom interesu.