Suživot dvaju paralelnih svjetova koji egzistiraju u hrvatskome svemiru upravo doživljava vrhunac, ovog puta između Pule i Svete Nedelje.
Stečaj Uljanika (a sutra i 3. maja) simbolički je kraj državne i paradržavne industrije kojom država nije znala upravljati. Čak se i kao najveća dioničarka ‘privatne‘ tvrtke izmaknula iz odlučivanja tijekom eskalacije krize.
S druge strane medalje nova je investicijska injekcija Rimac Automobilima. Mate Rimac i pod cijenu gubitka većinskoga vlasničkog paketa slaže ogledni primjerak startupa koji se doslovno iz garaže probio na globalnu scenu.
Hrvatska je tako razapeta između rutine i inovativnosti, između državnog i privatnog, između prošlosti i budućnosti… A najdramatičnije je što je to podjela između učmale većine i propulzivne manjine.
Rimac je konkurentan svjetskom vrhu u električnim automobilima, posebno u niši proizvodnje baterija. Uljanikova proizvodnja pak (bila) je tradicionalna i preskupa te bi završila znatno prije da škver u Puli i Rijeci nije poslužio kao protočni bojler za kliku čiji predstavnici sjede ili u istražnom zatvoru ili na vlasti u državi i županiji.
https://www.youtube.com/watch?time_continue=167&v=F32GmiJmMjs
A sve je moglo biti drukčije. Prije desetak godina, na margini Liderove konferencije ‘48 sati‘, u društvu poslovnih ljudi, političara i novinara spomenut je prijedlog za transformaciju tada stopostotno državne brodogradnje: umjesto stalnog ‘upumpavanja‘ subvencija Hrvatska se treba preorijentirati na istraživanja u proizvodnji plovećih kontejnera koji će bez posade, s pomoću GPS-a, sami ploviti od Šangaja do Rijeke i natrag. Konzilij prisutnih tu je ideju ocijenio ‘zanimljivom, ali neizvedivom‘.
U tom desetljeću mnogo je vode proteklo, umjetna inteligencija stiže na velika vrata, a na priču o zamjenskoj, kontejnerskoj brodogradnji podsjetio me aktualni tvit Gorana Vojkovića koji skreće pozornost na to da je ‘Norveška odredila prvi poligon za testiranje autonomnih plovila, no što oni znaju što je brodogradnja?‘.
Zaista, samoplovi sasvim lijepo režu brazde ovih dana po norveškom fjordu, a mogli su ploviti i po Jadranu. Da je bilo pameti, ostvario bi se zaključak pulskog profesora ekonomije Marinka Škare na Liderovu portalu: ‘Gospodarstvo je za dvadeset godina moglo ići na kvantni pogon Uljanika.‘