Aktualno Pravda za sve Preporučeno Preporuka urednika

Pravda za sve: I dalje nećemo znati tko smije pokapati mrtve

Edis Felić

Vlada je pripremila novi Prijedlog zakona o komunalnom gospodarstvu. SDP-ov saborski zastupnik Marko Vešligaj naveo je da je gomila zakona neusklađena s tim zakonom, pa iako nije bio konkretan, pokazat ćemo na primjeru pogrebnih poduzeća (u koje se ubrajaju i komunalne tvrtke) da zakon ništa neće riješiti ako se ne uskladi s drugima.

>>> Pravda za sve: Ulagač platio dva posto veće kamate zbog nesređene gruntovnice

O problemu pogrebnih poduzeća i komunalnih tvrtki koje im stvaraju (ne)lojalnu konkurenciju pisali smo prije godinu i pol dana, ali čini se da predlagač zakona (Vlada) nije izvukao pouke iz cijele priče. Naime, prema aktualnom Zakonu o pogrebničkoj djelatnosti (čl. 28.), prestale su vrijediti odredbe članka 3., 10. i 20. Zakona o komunalnom gospodarstvu koje se odnose na prijevoz pokojnika, čime se jasno kaže da komunalne tvrtke nemaju pravo obavljati tu djelatnost.

Nema ‘komunalne tvrtke’

Te su promjene uvrštene i u Zakon o komunalnom gospodarstvu, koji je još na snazi, a u kojemu se (u članku 3.) taksativno navode usluge komunalnih tvrtki. Ondje nije navedeno da se komunalne tvrtke bave i pogrebničkom djelatnošću. (Izbrisano je donošenjem Zakona o pogrebničkoj djelatnosti.) Dakle, u tom su smislu ta dva zakona usklađena, zato sada zaista nije jasno zašto će se novi zakon o komunalnom gospodarstvu baviti i time hoće li komunalne tvrtke morati reducirati pogrebničke usluge kad se u spomenuta dva zakona jasno kaže da se sve te usluge za njih ukidaju.

>>>Pravda za sve: Suce Vrhovnog suda ne bi smjeli birati suci nižih sudova

Prijedlog zakona o komunalnom gospodarstvu na mala vrata vraća komunalnim tvrtkama pogrebničku djelatnost. Iako prema tom zakonu komunalci neće moći obavljati sve poslove, opet će ga moći zaobići pozivajući se na Zakon o trgovačkim društvima.
Naime, prema Vladinu prijedlogu, javno pogrebno poduzeće moći će obavljati samo ukope, a sve drugo preuzet će pogrebnička poduzeća (prijevoz, prodaju pogrebne opreme, cvjećarstvo, gradnju grobnica, klesarske usluge i drugo). Ili je u pitanju nešto drugo, tj. kao da se vraćamo na stare odredbe koje su već izbrisane. Unatoč zakonskoj zabrani komunalne su tvrtke i dalje neometano nastavljale raditi te poslove. Kao razlog su navele da nijedan zakon u Hrvatskoj ne poznaje termin ‘komunalna tvrtka’ i da su one zapravo trgovačka društva koja se bave i komunalnim poslovima, ali i drugim poslovima za koje se registriraju. Kao trgovačka društva komunalne su tvrtke našle rupu u zakonu pozvavši se na Zakon o trgovačkim društvima (koji, u skladu s tim, vrijedi i za njih) tvrdeći da mogu registrirati bilo koju djelatnost, pa i pogrebničku. Dakle, kad im nisu odgovarala dva zakona (o pogrebničkoj djelatnosti te još aktualni o komunalnom gospodarstvu), komunalna poduzeća našla su izlaz u trećemu – Zakonu o trgovačkim društvima. I sada dolazimo do ključne stvari.

Čemu rasprave?

Ako uzmemo u obzir da Vlada novim zakonom o komunalnom gospodarstvu želi reducirati pogrebničke usluge komunalnih tvrtki (kojih, zapravo, i nema u aktualnom zakonu, pa ne možemo govoriti o reduciranju, nego o dodavanju), oni koji su pisali zakonski prijedlog očito nisu bili dobro upućeni pa nisu ni mogli predvidjeti što će se dogoditi. Naime, javna komunalna poduzeća, ma što Vlada odlučila, i dalje će se baviti cjelokupnim pogrebničkim uslugama jer će napraviti isto što su napravila i pri izglasavanju Zakona o pogrebničkoj djelatnosti. Reći će: ‘Sorry, ljudi, ali nijedan zakon ne poznaje termin ‘komunalna tvrtka’, a prema Zakonu o trgovačkim društvima mi imamo pravo registrirati se za bilo koju djelatnost, pa i pogrebničku.’ Slijedi drugo čitanje u Saboru, ali novi zakon o komunalnom gospodarstvu to pitanje, ostane li ovakav, neće riješiti bez promjena u Zakonu o trgovačkim društvima. Šteta samo što nitko u Saboru od silnih rasprava nije primijetio taj problem, kao ni predlagač zakona, pa da se napokon definira smiju li komunalne tvrtke raditi taj posao ili ne smiju. Ne zauzimamo stajalište, samo treba zakonski riješiti kaos na tržištu.


POST SCRIPTUM O slučaju Jerine Malešević koja je izgubila pravo na upis stana u gruntovnicu iako je bila prva na redu već smo pisali. Tužila je državu, no sutkinja Općinskog suda u Velikoj Gorici Jelena Rajić nije razmatrala njezine ključne dokaze pa je Županijski sud u Zagrebu naložio da se to učini. Ovih je dana sutkinja Rajić donijela novu, bolje reći staru, presudu ili, još bolje – ‘copy-paste’ stare presude jer unatoč nalogu višeg suda nije smatrala potrebnim ocijeniti te dokaze. Vrlo čudno, rekli bismo, iako Malešević vjeruje da je na odluku sutkinje Rajić utjecalo i to što je golgota po hodnicima sudstva počela 2004. intervencijom današnjeg predsjednika Vrhovnoga suda Đure Sesse – šefa Jelene Rajić.

Komentari