18. svibanj 2021.

PREKRŠAJI - Naplata kazne povećava porez na dobit od deset do osamnaest posto

Novčane kazne za prekršaje izrečene pravnoj osobi evidentiraju se kao poslovni rashodi, ali pri utvrđivanju poreza na dobit poreznu osnovicu treba uvećati za iznos prekršajne kazne. Kaznu za odgovornu osobu može namiriti tvrtka, no to se smatra isplatom plaće ili drugog dohotka

Ovisno o pravnom obliku u kojem posluje na tržištu dobara i usluga, djelatnosti koju obavlja, veličini, ovisno o tome obavlja li prodaju i kupnju samo na tuzemnom ili i na inozemnim tržištima, o tome zapošljava li radnike te o drugim utjecajima, na poslovanje poduzetnika primjenjuju se mnogi propisi. Normativni okvir poduzetničkog poslovanja nije samo porezna regulativa nego i drugi propisi, zato se događa da poduzetnik tijekom poslovanja učini prekršaj ili prijestup za koji je propisana prekršajna sankcija.

Prema temeljnoj definiciji iz Zakona o prekršajima, prekršajna sankcija određuje se za ponašanja kojima se povređuju ili ugrožavaju javni poredak, društvena disciplina i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom RH, međunarodnim pravom i zakonima, a zaštita od takvog ponašanja ne ostvaruje se kaznenom prisilom. Prijestup je prekoračenje zakonskih odredaba bez težih posljedica, ali kažnjivo je, i to u pravilu novčanim kaznama. Prekršaji i pristupi su ponašanja protivna zakonskim obvezama, nisu kaznena djela i u pravilu je njihova posljedica obveza plaćanja novčane kazne.

Kazne za pravnu osobu

U većini propisa visina kazne za učinjeni prekršaj različito je određena za poduzetnike koji obavljaju djelatnost putem trgovačkog društva ili druge pravne osobe u odnosu na poduzetnike koji posluju kao samozaposlene osobe. Za trgovačka društva i druge pravne osobe prekršajne sankcije za isti prekršaj propisane su i za pravnu osobu i za odgovornu osobu u toj pravnoj osobi, ali u različitim iznosima.

Novčane kazne za prekršaje izrečene pravnoj osobi nisu porezno priznati rashod pri utvrđivanju osnovice poreza na dobit. Kazna je objektivno trošak poslovanja, evidentira se kao poslovni rashod i umanjuje financijski rezultat poreznog razdoblja u kojemu je obveza nastala, ali pri utvrđivanju poreza na dobit poreznu osnovicu treba uvećati za iznos prekršajne kazne.

U obrascu PD, koji trgovačko društvo i drugi obveznici poreza na dobit podnose Poreznoj upravi, predviđena je posebna rubrika u koju se evidentiraju novčane kazne koje uvećavaju poreznu osnovicu. Tako se postiže učinak porezno nepriznatog rashoda, zbog čega se na iznos prekršajne kazne plaća porez na dobit po stopi od 10 ili 18 posto, ovisno o veličini poduzetnika mjerenoj ukupnim prihodom.

Kazne za odgovornu osobu

Novčane kazne za učinjene prekršaje izrečene fizičkoj osobi koja je u pravnoj osobi odgovorna za zakonitost poslovanja obveza su fizičke osobe. Odgovorna fizička osoba u pravilu je ona koja je u registar trgovačkih društava ili drugi propisani registar upisana kao osoba ovlaštena za zastupanje trgovačkog društva odnosno druge pravne osobe. Prekršajna kazna određena za fizičku osobu obveza je te osobe, no u praksi su česte situacije da trgovačko društvo i drugi poslovni subjekti dobrovoljno plate i kaznu koja je određena za odgovornu osobu pravne osobe. Plaćanje kazne za odgovornu osobu pravne osobe u poreznom je smislu izjednačeno s isplatom plaće ili drugog izvora oporezivog dohotka.

Ako je odgovorna osoba zaposlena u trgovačkom društvu koje umjesto te osobe plaća prekršajnu kaznu, neto iznos kazne treba uvećati za porez na dohodak i prirez, za doprinose iz plaće i doprinose na plaću te ih u ime i za račun fizičke osobe platiti na dan plaćanja kazne. U poreznim evidencijama i izvještajima o isplaćenoj plaći treba postupiti kao da je odgovornoj osobi isplaćena neto plaća u visini prekršajne kazne, samo se neto iznos umjesto na tekući račun fizičke osobe usmjerava na račun određen prekršajnim nalogom.

Ako odgovorna osoba nije zaposlena u poslovnom subjektu koji za nju plaća njezinu prekršajnu kaznu, primitak se za porezne svrhe smatra drugim dohotkom. Plaća i drugi dohodak porezno su priznati rashod pri utvrđivanju osnovice poreza na dobit.

Može se namiriti, ali…

Ako je odgovorna osoba ujedno član društva, ovisno o odluci skupštine društva moguće je prekršajnu kaznu namiriti iz zadržane dobiti ili je smatrati isplatom predujma dobiti. U tom slučaju neto svotu novčanog iznosa kazne treba povećati za porez na dohodak od kapitala i možebitni prirez ako je propisan prema općini ili gradu prebivališta fizičke osobe kojoj se na ovaj posredni način isplaćuje dobit.

U praksi ima primjera da trgovačko društvo plaća prekršajnu kaznu za parkiranje na nedopuštenoj površini ili za prekršaje u prometu izrečene zaposleniku koji je ovlašten koristiti se službenim vozilom. Katkad se to obrazlaže objektivnim razlozima kao što je gužva u prometu, premalo parkirnih mjesta na lokaciji na koju je zaposlenik upućen obaviti posao, kratkoća vremena u kojemu je zaposleniku bilo naloženo obaviti posao i sl. Te okolnosti ne utječu na porezno obilježje – plaćanje kazne za prekršaje u prometu smatra se plaćom fizičke osobe koja je upravljala vozilom.