24. kolovoz 2021.

Hrvoje Kačer: Problem ‘vile u moru‘ lako je riješiti bez obzira na već dobivene dozvole

Zgrada Dalmacijavina u Splitu

   
piše prof. dr. sc. Hrvoje Kačer
lider@lider.media
piše prof. dr. sc. Hrvoje Kačer [email protected]

Ustav dopušta da iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. To znači da je moguće novim zakonskim odredbama poništiti neko već stečeno pravo ako zakonodavac zaključi da je, primjerice, važnije zaštititi živote i zdravlje ljudi ili neki drugi opći interes nego se držati pravne norme

Jedna od najčešćih zabluda mladih država je da je moguće uspješno jednostavno prepisati propis neke razvijene države i jako brzo postići ono na što je ta država utrošila godine i godine. U povijesti se tako često spominje Francuski građanski zakonik ili 'Code civil', koji je svojedobno preuzela Turska. Međutim, jako se brzo pokazalo da uvjeti primjene zakona u tadašnjoj Francuskoj i Turskoj nisu bili ni slični i sve je djelovalo tragikomično, slično kao da netko na oranici pokušava voziti najbolji trkaći automobil i čudi se zašto se ne miče s mjesta. Dobro je jedino što je poruka shvaćena i od eksperimenta se odustalo.

Primjer dozvole za oružje

Slijedom opisane zablude turskog zakonodavca možemo zamisliti nekog zakonodavca koji odluči preuzeti američki propis o oružju ne vodeći (dovoljno) računa ni o tradiciji ni o kvaliteti i učinkovitosti policije i pravosuđa. U takvom se okružju dogodi propis prema kojemu svatko s 18 godina u jednostavnom administrativnom postupku dobiva dozvolu i za držanje i za nošenje oružja (što su dvije nevjerojatno različite kategorije, jedno je držati oružje u stanu, drugo je nositi ga kamo god ideš). Kratko nakon donošenja propisa gotovo svi koji do tada zbog dobi nisu mogli dobiti dozvolu za oružje dobili su je i zaredali su slučajevi zlorabe tog oružja. Uvidjelo se da je učinjena pogreška i propis je stavljen izvan snage.

U klasičnim okolnostima, ako nema povratnog učinka, postojeće dozvole ostat će na snazi i samo oni koji će tek navršiti 18 godina neće moći dobiti dozvolu za oružje. Postavlja se pitanje je li to dosta za barem malo odgovornog zakonodavca. Naravno da nije, pa neće se valjda čekati godinama da oni s 18 ili 19 ili 20 godina odrastu, sazru i prestanu biti pretjerana opasnost za sve ostale zato što imaju oružje.

Odredit će se da bez dozvole ostaju svi koji ne ispunjavaju uvjete iz novog propisa koji je odredio npr. dob od 25 godina i to samo za držanje oružja u stanu. U kratkom roku postignut je pomak nabolje unatoč opravdanom mogućem prigovoru da to nije potez države koji jača vladavinu prava. Naprotiv, razmatrajući dva suprotstavljena interesa, država je odlučila da je važnije zaštititi živote i zdravlje ugroženih pa makar zbog toga ponešto trpjele pravna sigurnost i vladavina prava. U hrvatskom pravu opisani primjer Ustav omogućava.

Nakaradne i opasne ruševine

Navedeni primjer naravno nije jedini, nešto blaži su oni kada se uvode stroži uvjeti za obavljanje djelatnosti, npr. iznajmljivanje turistima u stambenim zgradama. U pravilu se odredi prijelazno razdoblje, a kada ono istekne, onaj tko ne udovoljava novim uvjetima djelatnost više ne može obavljati. Ustav Republike Hrvatske to više nego jasno dopušta. Naime, u čl. 90. stavak 4. stoji da iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje.

Kada su stvari ovako jasne, nije moguće razumjeti hrvatskog zakonodavca koji dopušta bezbrojne nedovršene građevine koje u pravilu nagrđuju okoliš, koje su ugroza životu i zdravlju prolaznika te ozbiljno ugrožavaju uspješno poslovanje objekata u susjedstvu. S novim zgradama, slično kao i kod postupka etažiranja, sve je jasno i sve ide samo po sebi, ali tih zaostalih građevina ima bezbroj i ništa, baš ništa se ne radi na tome da se to promijeni.

Da budemo konkretni, u Splitu već godinama na elitnom mjestu (Zapadna obala) stoji gradilište nekad jedinog hotela s pet zvjezdica. Pitamo se bi li bilo tako da se nedovršena fasada npr. nakon isteka razumnog roka plaća većom novčanom kaznom – naravno da ne bi. Zadržavajući se u Splitu, dugo godina je u stanju raspadanja bio Dom omladine, a na drugom kraju luke (Istočna obala) stoji nakaradna ruševina bivšeg Dalmacijavina (da stvar bude još nevjerojatnija, dio ruševine je pod zaštitom konzervatora).

U korist bespravne gradnje

Osim objekata koji godinama nisu dovršeni, veliki problem su i oni dovršeni koji imaju sve potrebne dozvole, ali je očito da su izdane, a nisu smjele biti izdane. U eri hajke na bespravnu gradnju iz Zakona o gradnji je nekako 'nestala' odredba o poništenju po pravu nadzora i sve se svelo na primjenu Zakona o općem upravnom postupku koji nije specijalistički zakon za pitanja građenja i ima jako kratke rokove koje za mnoge objekte nije moguće poštovati.

U graditeljstvu je poznato da se kratkim rokovima zapravo pogoduje bespravna gradnja. Kada je to tako, zašto ne donijeti zakon ili izmjenu i dopunu zakona s povratnim učinkom, što će omogućiti državi učinkovit alat barem za drastične slučajeve tipa 'zgrada u moru' i sl.