Hrvatska gospodarska komora (HGK) u srijedu ocjenjuje usporavanje rasta BDP-a u 2017. godini rezultatom usporavanja rasta bruto investicija i izvoza usluga i snažnijeg rasta uvoza te da ostale sastavnice potrošnje nisu rasle dovoljnom dinamikom da bi održale veću stopu rasta.
"Usporenje rasta BDP-a u 2017. godini bilo je posljedica usporavanja rasta bruto investicija i izvoza usluga te snažnijeg rasta uvoza roba i usluga (posebno roba). Istodobno, ostale sastavnice potrošnje nisu rasle dovoljnom dinamikom da bi održale veću stopu rasta BDP-a, iako su rasle brže nego prethodne godine", kažu u Komori.
>>>Krištof o usporavanju BDP-a: Industrija je podbacila
Kako napominju, osobna potrošnja, kao najveća pojedinačna sastavnica BDP-a, rasla je tek 0,1 postotni bod brže nego prethodne godine, potaknuta relativno visokim rastom neto plaća (5,5 posto, primarno pod utjecajem izmjena u sustavu poreza na dohodak), blagim rastom zaposlenosti, oporavkom kreditne aktivnosti prema stanovništvu te povećanoj sklonosti potrošnji.
Niti robni izvoz koji je s visokim rastom (9 posto, za 3,8 postotna boda više nego prethodne godine) ostao sastavnica potrošnje koja je imala najveći pozitivan apsolutan doprinos povećanju BDP-a, a čiji je rast omogućen solidnim gospodarskim rastom Europske unije (2,5 posto), našeg najvažnijeg izvoznog tržišta, nije donio veću prevagu zbog toga što je ujedno generirao i snažan rast uvoza, upozoravaju analitičari HGK-a.
>>>Znatno usporavanje BDP-a u posljednjem kvartalu 2017.
Objašnjavaju pritom da, iako je povećana domaća i inozemna potražnja generirala rast vrijednosti domaće proizvodnje roba i usluga, generirala je i znatan rast vrijednosti uvoza te je ukupan doprinos razmjene roba i usluga s inozemstvom rastu BDP-a bio negativan.
Dodaju da je domaća proizvodnja, mjerena rastom bruto dodane vrijednosti pojedinih djelatnosti, najviše povećana kod grupe djelatnosti koja obuhvaća trgovinu, prijevoz i skladištenje te smještaj i usluživanje hrane (4,4 posto) te kod djelatnosti informacija i komunikacija (4 posto).
Bruto dodana vrijednost industrije je porasla tek 1,4 posto, a u posljednjem kvartalu je zabilježen čak i pad od 0,2 posto.
>>>Miodrag Šajatović: Hrvatska nema plan ni za dobra vremena, a kamoli za novu krizu
Prema prvim procjenama DZS-a, u posljednjem kvartalu prošle godine ostvaren je godišnji rast BDP-a od 2 posto, slabiji nego u prethodnom kvartalu (3,3 posto) te slabiji nego u četvrtom kvartalu 2016. godine (3,5 posto). Time je posljednji kvartal spustio stopu rasta za cijelu 2017. godinu s 3 posto, koliko je iznosila za prva tri kvartala, na 2,8 posto, što predstavlja usporenje rasta gospodarstva u odnosu na prethodnu godinu (3,2 posto).
"Time su se projekcije većine analitičara koji su objavljivali prognoze tijekom 2017. godine pokazale optimističnima, uključujući Ministarstvo financija (3,2 posto), Europsku komisiju (3,2 posto), HNB-a (3,1 posto) i HGK-a (3,1 posto)", zaključuju u Komori.