Rumunjska Grampet Grupa, u čijem je sastavu tvrtka Ferovia koja je zainteresirana za kupovinu HŽ Carga, u subotu je priopćila da u pregovorima s hrvatskom vladom oko privatizacije hrvatske tvrtke nije zadan krajnji rok od 20. prosinca, kako se prenijeli neki mediji.
- U pregovaračkom postupku između Grampet Grupe i hrvatske vlade, glede bilo koje točke u pregovorima, uključujući financiranje i druga otvorena pitanja, nema krajnjeg roka od 20. prosinca koji bi bio pravno obvezujući - stoji u priopćenju rumunjske grupacije koja također ističe da ‘do 20. prosinca nije imala nikakvu obvezu ponuditi službena bankovna jamstva ili bilo koju količinu novca‘.
- Štoviše, ne može se tražiti da Grampet ponudi bilo koju svotu novca ili bankovna jamstva prije nego dođe do sporazuma između dviju strana, Grampet Grupe kao kupca i hrvatskog ministarstva prometa kao prodavatelja, o svim aspektima ugovora - dodaje se u priopćenju.
Jedina je obveza koju je Grampat ovaj tjedan preuzeo u svezi privatizacije hrvatske tvrtke u državnom vlasništvu, objašnjava se u priopćenju, pokretanje razgovora s kreditorima HŽ Carga o financiranju. Ti razgovori su pokrenuti kao što je i planirano, navodi Grampet.
Rumunjska grupacija je u petak iskazala nezadovoljstvo brzinom kojom se odvija privatizacija HŽ-a Cargo. Jedna od stvari koje posebno zanimaju Rumunje su podaci o vlasništvu HŽ-a Cargo nad nekretninama, a zatražili su i razjašnjenje statusa tvrtke Agit u privatizacijskom procesu. Pored toga, sporan im je i način zbrinjavanja viška radnika, kao i sudski procesi u kojima sudjeluje HŽ Cargo.
Rumunji ističu kako nema govora o tome da odustaju od HŽ Carga nego s vladom žele razjasniti što točno kupuju. Tvrtka Ferovia, u sastavu Grampet Grupe, izabrana je na natječaju za prodaju 75 postotnog udjela u HŽ Cargu. Ferovia podsjeća da je hrvatsko željezničko tržište otvoreno i liberalizirano pa Grampet može na njemu raditi i bez kupnje HŽ Carga, ali da je ulazak u HŽ Cargo bitan dio njegove regionalne strategije.
Prema uvjetima natječaja, kupac HŽ Carga mora preuzeti sve obveze i jamstva od oko 800 milijuna kuna i odmah uložiti 30 milijuna eura u program zbrinjavanja radnika od kojih su neki višak, kao i u obnovu voznog parka.