28. rujan 2016.

Poljski drvoprerađivači zainteresirani za hrast lužnjak i suradnju

Predstavnici 11 poljskih tvrtki iz sektora prerade drva i proizvodnje namještaja zainteresirani su za kupnju slavonskog hrasta lužnjaka te poslovnu suradnju s vukovarsko-srijemskim drvnim prerađivačima, istaknuto je u srijedu u Vinkovcima na poslovnom susretu s poljskim drvoprerađivačima.

Poljska je jedna od zemalja EU koje imaju dobro i razvijeno gospodarstvo te od Poljaka možemo dosta naučiti, osebice u drvnoj industriji u smislu bolje i funkcionalnije organizacije tržišta, ocijenio je Josip Faletar iz Drvnog klastera "Slavonski hrast" koji je, uz HGK -Županijsku komoru Vukovar i Vukovarsko-srijemsku županiju, suorganizator poslovnog susreta s poljskim drvoprerađivačima

Predsjednica HGK-Županijske komore Vukovar Vinka Ivanković podsjetila je kako drvna industrija danas čini 3,5 posto BDP Hrvatske, ali i upozorila kako je riječ o radno intenzivnoj djelatnosti, koja ima i relativno nisku prosječnu plaću od oko 3.600 kuna. Navela je i kako je od 1.500 tvrtki u Vukovarsko-srijemskoj županiji u sektoru prerađivačke industrije njih oko 250, od čega je 56 drvoprerađivača.

"Nama je bitno da svi drvoprerađivači, koji su se održali i preživjeli nedaće te se našli na tržištu EU, rade dobre poslove u finalizaciji vlastitih proizvoda, što je i cilj kojemu težimo", poručila je Ivanković.

Po riječima Rafala Gruszczynskog iz Poljske gospodarske komore, s obzirom da su poljske drvoprerađivačke tvrtke sve dinamičnije i razvijaju se na inozemnim tržištima te imaju veliki potencijal, najveći problem s kojim se Poljska trenutačno bori je nedostatak suradnje s državama koje prodaju drvo, posebice hrast.

"Zato i tražimo države koje su poznate po uzgoju hrasta, ali i drugog drveća. Ovdje su došle naše najveće tvrtke u drvnoj industriji i nadaju se suradnji, zanimaju se za finalne proizvode, kao što su vrtne garniture, podovi ili sve ostalo što hrvatsko tržište nudi", rekao je Gruszcynski, dodajući da u Poljskoj posluje oko 7.500 tvrtki u drvoprerađivačkoj industriji s prerađenih 38 milijuna kubičnih metara drva godišnje.

Po riječima Tomislava Dubravca, koordinatora projekta "Ekološke klimatske promjene i problem obnove šuma hrvatska lužnjaka Spačvanskog bazena" iz Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko, Spačvanski bazen pripada kategoriji starih šuma.

"Projekcije pokazuju da ćemo za 30-ak godina imati 60 i nešto posto sastojina hrasta lužnjaka Spačvanskog bazena prvog i drugog dobnog razreda, dakle onih mladih šuma. Sada smo u vremenu kada se ima materijala, ali ćemo doći za trideset godina u stanje kada nećemo imati što sjeći i zato sada moramo biti pametni i izboriti se za održivi razvoj naših šuma", poručio je Dubravac, napomenuvši kako je u Spačvanskom bazenu, koji čini petinu svih lužnjakovih šuma u Hrvatskoj, oko 43.000 hektara hrasta lužnjaka.