Bijeli štrajk sudaca je završio, kako je i najavljeno (trajao je od 8. do 22. svibnja), a Vesna Horvath iz Udruge sudaca Hrvatske (UHS) kazala je da se rad sudaca vratio u normalu. Ipak, poručila je ‘kako ne zna koliko će normalno trajati‘ jer su nakon sudaca štrajk najavili i pravosudni policajci te službenici ukoliko im se ne ispune zahtjevi.
No pitanje je jesu li i suci rekli zadnju riječ kad je u pitanju štrajk jer još uvijek nema dogovora o povišici između Ministarstva pravosuđa i uprave i Udruge hrvatskih sudaca (UHS). Iako nije bilo velikih posljedica, moguće buduće obustave poslova u pravosuđu mogle bi izazvati i probleme kod drugih profesija (odvjetnika, javnih bilježnika, sudskih vještaka) koje su prirodom svoga posla povezane s radom sudačke vlasti.
Prema onome što se može čuti iz pravosudnih krugova, suci baš nisu bili jedinstveni, pa je, doduše manji dio njih, ipak bio protiv štrajka, no morali su ga ‘odraditi‘ jer su bili, kaže jedan naš izvor, ‘pod pritiskom da se solidarizirati s kolegicama i kolegama‘. Ali, kako smo naveli, za sada nema nekih posljedica na druge struke koje su usko vezane za pravosuđe.
Odvjetnik Mićo Ljubenko, dopredsjednik Hrvatske odvjetničke komore i član njezina Upravnog odbora, kaže da realno odvjetnici nisu imali problem posla protekla dva tjedna, ali ukoliko bi se ‘bijeli štrajk‘ sudaca ponovio bili bi kolateralna žrtva jer im se zbog toga onemogućuje njihov rad. Posebno naglašava da ne bi bilo dobro da se štrajk ponovi obzirom da ulazimo u ljetni period kada sudovi inače manje rade. S druge strane, ne bi bilo dobro ni da se odgođena sudska ročišta pokušaju nadoknaditi ljeti.
- Neovisno o štrajku sudaca, već dugo godina tražimo da se u Zakon o sudskoj dostavi uvrsti odredba na temelju koje će se od 1. do 15. kolovoza obustaviti održavanje ročišta jer je to vrijeme kada su odvjetnici, ali i njihovi klijenti na odmoru. Zamislite da ja moram poslati do 3. kolovoza odgovor na tužbu, a ne mogu doći do svoga klijenta. Dakle, želimo da se to regulira isključivo zbog pravne sigurnosti, a ne štrajka, i to je sada aktualno te se nadam da će se u tom dijelu Zakon izmijeniti. A s obzirom da to još nije regulirano, postoji mogućnost da će se upravo u tom periodu nastojati nadoknaditi propuštena ročišta za vrijeme štrajka i ako bi suci ponovo išli u štrajk, tek ćemo mi odvjetnici zbog toga trpjeti posljedice zajedno s drugima – kaže Ljubenko.
‘Bijeli štrajk‘ sudaca je obostrano nesretan i za sudačku i za izvršnu vlast, dodaje taj stručnjak za trgovačko pravo, jer su obe strane ‘puno predugo držale u ladici taj problem‘. Nije se smjelo, nastavlja, desiti da godinama ne sjednu za stol i razgovaraju bilo o povećanju, bilo o zadržavanju visine plaća.
- Upravo zbog toga što niti sudačka niti izvršna vlast nisu inicirali razgovore o toj temi, moralo je to izgledati na ovaj način. Svake su godine morali razgovarati o tome i tada bi eventualne probleme držali pod kontrolom. Ovo je prvi put u 30 godina da je došlo do sukoba među njima, a riječ ‘štrajk‘ među sucima nikad se nije ni spominjao. Nadam se da će i jedni i drugi izvući pouku iz cijele priče te da neće biti novog štrajka, a o plaćama će morati razgovarati svake godine – kaže Ljubenko.
Virovitički odvjetnik Kosta Lacmanović kaže da za sada nema nikakvih posljedica po njegov posao, ali generalno, dodaje, niti za posao njegovih kolegica i kolega. Primjerice, ‘bijeli štrajk‘ je bio prilika da se obave neki poslovi koji su odvjetnici iz raznoraznih razloga odgađali. Osim tog, trgovački sudovi radili su vezano za predmete promjene statuta kompanija, usklađivanja temeljnog kapitala…
- Stranke uredno dolaze, pripremamo buduće tužbe ili obrane, evo dovršili smo jedan odgovor na tužbu i poslali ga na sud kako bismo ispoštovali rok. Mislim da dva tjedna neće ništa poremetiti kad je u pitanju naš posao, jedino što će poremetiti raspored rasprava na sudovima čime će trpjeti naše stranke. Ali to se nažalost nije moglo izbjeći – kaže Lacmanović.
Na naše pitanje što misli o štrajku dodaje da nije ni za ni protiv. Svatko ima pravo tražiti svoje, no ne želi ulaziti u razloge sudaca.
Nije se dogodilo ništa dramatično
Odvjetnica Vesna Alaburić daje punu podršku sucima jer kaže da je upravo taj potez na koji su se odlučili pokazatelj kakva je situacija kod njih te da je to očito bio jedini način da se izvršna vlast natjera na pregovore. U njezinom su uredu, dodaje, usprkos svemu, imali posla.
- Imali smo rasprave, čak je jedna sutkinja ipak zakazala raspravu jer je procijenila da bi u slučaju odgode novu mogla sazvati tek u rujnu, što je dodatno usložnjavalo problem strankama u postupku. Suci su se dosta profesionalno ponašali za cijelo vrijeme štrajka i ja ih potpuno podržavam - kaže Alaburić.
I odvjetnik Ljubo Pavasović Visković kaže da se u protekla dva tjedna ništa dramatično nije desilo, pogotovo jer je imao i neke rasprave iz područja kaznenog prava koje su imale status hitnosti, dok je bilo i onih koje su odgađane.
- Čak vjerujem da je dužina štrajka promišljena upravo zbog toga da se sucima ne bi moglo prigovoriti da ugrožavaju sustav – kaže Pavasović Visković.
Iako je načelno protiv toga da suci štrajkaju jer je riječ o vrlo važnoj profesiji koja zbog pravne sigurnosti i funkcioniranja sustava mora imati ograničenja, ‘bijeli štrajk‘ ipak opravdava jer je situacija u pravosuđu vrlo teška i ide ka gorem. Nisu samo u pitanju plaće, objašnjava, nego su i neodrživi uvjeti rada, cijeli je jedan sustav zapušten u kadrovskom i materijalnom smislu.
Isto misli i odvjetnica Vesna Škare Ožbolt, inače, nekadašnja ministrica pravosuđa u Vladi Ive Sanadera s kojim se sukobila i razišla. Ona smatra da izvršna vlast mora brinuti o socijalnoj slici sudaca prvog stupnja jer su njihove plaće zaista neprimjerene njihovoj poziciji i ulozi koju imaju. U usporedbi sa savjetnicima na Vrhovnom sudu plaće sudaca prvog stupnja, ‘na kojima je najveći teret u sudačkoj vlasti‘ dostigle su tek trećinu i Škare Ožbolt smatra da se one moraju izjednačiti.
Prema prijedlogu ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika predviđeno je povećanje osnovice od osam posto, povećanje koeficijenta prvostupanjskim pravosudnim dužnosnicima s 3,54 na 4,21 te uvođenje određenih materijalnih prava. Usvoji li Hrvatski sabor taj prijedlog, plaće prvostupanjskih sudaca povećat će se za 513 eura, odnosno za 26 posto, dok Udruga hrvatskih sudaca traži povećanje plaća za 600 eura.
Škare Ožbolt očekuje da će se Ministarstvo pravosuđa i uprave kao izvršna vlast ipak uspjeti dogovoriti s UHS-om oko povišice u prvoj fazi te da očekuje u drugoj fazi kvalitetna rješenja za suce.
- Ta druga faza je još važnija jer je predviđeno formiranje razreda i to zaista treba kvalitetno riješiti. Potpuno podržavam suce u njihovom štrajku jer nisu oni jedini koji su se odlučili na taj potez. Njihove kolege u Portugalu, Španjolskoj, Sloveniji i drugim zemljama također su štrajkali, a plaće prvostupanjskih sudaca u Hrvatskoj su puno niže od njihovih. Nije tu samo u pitanju socijalni status sudaca, nego i nezavisnost pravosuđa koju je puno teže osigurati kad imate male plaće – kaže Škare Ožbolt.
Inače, dodaje kao i ostali sugovornici, negativnih posljedica zbog bijelog štrajka nije imala, u njezinom su uredu iskoristili to vrijeme za rješavanje poslova koji nisu bili prioritetni, mada je usprkos tome imala nekoliko zakazanih ročišta zbog hitnosti.
No obistine li se najave pravosudnih policajaca i službenika da će i oni stupiti u štrajk, te ponove li ga i prvostupanjski suci, tada će nastupiti pravi problemi ne samo za stranke u postupcima, nego i za profesije koje su vezane uz pravosuđe. Osim toga, kako je rečeno, ti mogući štrajkovi mogli bi ugroziti i pravnu sigurnost građana i poduzetnika, što, logično, nije nikako dobro.