13. rujan 2021.

Šest mjeseci kune u eure moći ćemo mijenjati besplatno. Nakon toga bankama plaćamo naknade

Hrvatska: na putu za euro, Panel 2 Gordana Gelenčer, Ana Knežević, Maja Vehovec, Michael Faulend i Baiba Vitolina

    foto Ratko Mavar

Što će se nakon uvođenja eura događati s gotovinom, depozitima i kreditima građana objasnio je na drugom panelu konferencije Hrvatska: na putu za euro, koju je Lider organizirao u suradnji s Europskom komisijom,  Michael Faulend, viceguverner HNB-a. Istaknuo je da izvan bankarskog sustava postoji ogromna količina gotovine koju građani imaju u štednji, u iznosu od preko 35 milijardi kuna te da bi ju, za proces što jednostavnije konverzije kuna u eure, trebalo čim prije pretvoriti u depozite. - Proces zamjene fizičke gotovine trajat će godinu dana. Prvih šest mjeseci u bankama, Hrvatskoj pošti i u Fini moći će se realizirati besplatno, a u idućih pola godine zamjena će se nastaviti samo u bankama, s time da će banke za tu uslugu moći uzimati naknadu. Konverzija će se trajno moći izvršiti u HNB-u, kovanice tri godine nakon uvođenja eura, a novčanice trajno, bez naknade – objasnio je Faulend te naglasio da bi bilo dobro da građani pričekaju službeno uvođenje eura za promjenu novca, kako ne bi izgubili na vrijednosti. Depoziti će se zamijenit automatski, bez troškova po konverzijskom tečaju.

Postojale su i nedoumice oko toga kako će se u eurima obračunavati krediti u slučaju promjenjivih kamatnih stopa i viceguverner je objasnio da će postojati kontinuitet ugovora, odnosno da će kod fiksnih kamatnih stopa sve ostati isto, samo će se kune preračunati u eure,  dok će kod promjenjivih kamata to ovisiti o više parametara.  No Faulend je naglasio da u svakom slučaju potrošač ne smije biti  u nepovoljnijoj situaciji nego prije uvođenja eura, odnosno da kamatna stopa mora ostati ista ili niža te da su na to banke pristale.

Za razliku od prijašnjih govornika koji tvrde da će Hrvatska sigurno biti u stanju ispoštovati uvjete za ulazak u eurozonu do 2023. Faulend je bio nešto oprezniji pa je najavio da se sa intenzivnijom komunikacijom prema građanima kreće na proljeće, kada bi sa sigurnošću mogli reći ispunjavamo li uvjete za ulazak u eurozonu jer bi preuranjena komunikacija mogla izazvati kontra-efekt. Maja Vehovec, savjetnica rektorice Sveučilišta u Rijeci smatra da će sa građanima trebati komunicirati do samog kraja, unatoč tome što 60 posto građana ima pozitivan stav prema euru. – Građane ne zanima makroekonomska politika ni pripreme. Oni se na kraju dana pitaju koliko će ih to koštati i hoće li biti zadovoljni. Vidjeli smo u drugim zemljama da su cijene kratkoročno narasle, ali svega po stopi od 0,2 do 0,3 posto, nakon čega su se stabilizirale. Međutim nisu u svakoj zemlji rasle u istim kategorijama proizvoda. U Slovačkoj su, primjerice, porasle cijene medicinske opreme, u Sloveniji postolarskih usluga no sve to nije relevantan udio troškova u dohotku – ispričala je Vehovec. Dodala je i to da, ako će, primjerice, rasti cijena sportskih ili rekreativnih usluga, standard stanovništva se neće puno promijeniti jer puno ljudi ne koristi te usluge. U slučaju cijene hrane, utjecat će na sve.

Da je strah od povećanja cijena slijedom uvođenja eura potpuno opravdan smatra Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, koja je navela podatak da se 82 posto potrošača boji poskupljenja. - U Italiji i Austriji su jako porasle cijene, Austrijanci su čak izjavili da bi, da mogu ponovno birati, bili protiv eura. Za očekivati je da će Hrvatska, ovakva kakva je, imati puno više problema od ostalih – smatra Knežević. Navela je i nekoliko već sad prisutnih dvojbi. Naime, već sada se kod određene kategorije roba, primjerice odjeće, cijene izražavaju u više valuta, međutim odnos kune i ostalih valuta nije ujednačen. – U programu piše da će za proizvode postojati dvojne cijene no pitanje je hoće li, s obzirom da na proizvodima sve sitno piše, to biti jasno potrošačima. Ukoliko potrošači i prijave neke nepravilnosti Državnom inspektoratu, njihova reakcija mora biti promptna jer prijava bez reakcije ne vrijedi ništa. Nadalje, u programu se navodi da će se nakon uvođenja eura još 14 dana moći plaćati u kunama i eurima, s time da, ako potrošač kupuje u kunama, trgovac mu vraća ostatak u eurima. S obzirom na to da dan danas imamo problema s vraćanjem lipa, nisam baš sigurna da ćemo u 14 dana to uspješno realizirati. Prije će potrošač morati ići u banku i mijenjati novac – istaknula je Knežević koja od nadležnih institucija očekuje intenzivnu suradnju s udrugama za zaštitu potrošača, puno intenzivniju nego što je bilo do sada. Jer, kako kaže, Hrvatska je na začelju Europe u području zaštite potrošača kao i po komunikaciji s potrošačima. – HNB je objavio da će se sastavljati crna listu poduzetnika koji neće poštivati cijene i obračun. Imali smo i crnu listu poreznih dužnika pa smo vidjeli da u Hrvatskoj to ništa ne znači. Našim građanima konstantno nedostaje pravih informacija koje razumiju i po njima mogu postupiti. Trebamo brzi link s Državnom inspektoratom – istaknula je Knežević.

Faulend ju je upravo u dijelu točnih informacija ispravio, ističući da je prema istraživanjima globalnih agencija za istraživanje tržišta i nacionalnih istraživanja, između 80 i 90 posto građana izrazilo zadovoljstvo nakon uvođenja eura.

Latvija je, primjerice, dobrim mjerama podigla potporu građana prije uvođenja eura,  sa 34 na 70 posto.  Baiba Vitolina, direktorica Latvijskog centra za zaštitu prava potrošača objasnila je na konferenciji i točno na koji način. – Imali smo dugo razdoblje za prilagodbu, postojalo je puno izazova, između ostalog kako približiti euro javnosti jer je pitanje poskupljenja također izazivalo najviše bojazni. Kroz brojne edukacije pripremili smo privatni sektor po pitanju stabilnosti cijena i kroz dobrovoljni memorandum kojeg je potpisalo preko 11 tisuća trgovaca, morali su obećati da će pratiti određene cjenovne principe. Paralelno smo razvili nadzor, cijene su se pratile godinu dana prije eura. Pozivali smo građane da se jave ako uoče probleme i naš ured ih je rješavao. Sve te aktivnosti bile su vrlo važne za pripremu i Latvija je tranziciju uspješno odradila. Naši potrošači dobro su primili euro, zadovoljstvo se povećalo. – ispričala je Vitolina, dodajući da su pritisak javnosti i dobra suradnja s poduzetnicima bili su ključni za to što se cijene nisu povećale.

Ako je suditi prema svemu rečenom na današnjoj konferenciji, u Hrvatskoj teku slične aktivnosti o kojima se za sada malo zna u javnosti, a koje će na kraju biti ključne za uspješnu transformaciju. Ponajprije komunikacija s građanima koja do sada nije bila najjača strana vladajućih struktura.