21. svibanj 2020.

Europska sredstva: Gdje se otvaraju prilike za poduzetnike

eu euro   

Borba s likvidnošću uslijed pandemije koronavirusa snažno je opteretila hrvatske tvrtke. Zavrtanje pipe što se tiče mjera za spas gospodarstva dodatan je pritisak na financije. No, to ne znači da sve mora stati. Ideje i projekti mogu se provesti uz pomoć europskih sredstava. Provjerili smo kako pomoći hrvatskim poduzetnicima da dođu do novca iz novih i starih europskih fondova i gdje se otvaraju prilike.

Jedna od vodećih hrvatskih konzultantica za EU fondove Ariana Vela ustvrdila je odmah na početku razgovora kako poduzetnici izvrsno koriste bespovratna sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF), što potvrđuje i činjenica da je veći dio alokacije iz Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija' namijenjen njihovim ulaganjima potrošen.

Hrvatskoj je za razdoblje 2014.-2020. iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) na raspolaganju 10,7 milijardi eura. Stopa ugovaranja podignuta je s 9 posto na 92 posto.

Korona-kriza ne ide u prilog otvaranju novih poziva i veći dio poziva je obustavljen, no, tvrdi Vela, postoji nekoliko jednostavnih metoda kojima se poduzetnici mogu poslužiti:

- Prije svega, potrebno je formulirati projekt, odnosno znati u što žele uložiti. Zatim je potrebno provjeriti moguće izvore financiranja - od bespovratnih sredstava za izgradnju, opremanje, IKT, inovacije i slično do ulaganja u segmentu ruralnoga razvoja u okviru kojih još uvijek postoji niz prilika. Natječaje je potrebno pratiti redovito i to se može činiti na našem portalu eu-projekti.info ili na službenoj stranici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a strukturnifondovi.hr – precizira direktorica Avelanta te napominje da osim ovakvih sredstava, postoji i niz prilika iz takozvanih centraliziranih izvora, odnosno natječaja koji se provode na razini izvršnih agencija Europske komisije. Takvi programi EU prilika su za poduzetnike koji se bave istraživanjem, razvojem i inovacijama.

Poruka svim poduzetnicima koji imaju kvalitetne i isplative projekte je da prvo naprave analize, pokušaju saznati postoji li prostor za sufinanciranje iz bespovratnih sredstava, a ako on ne postoji, nema smisla čekati novu perspektivu jer to može dovesti do nepotrebnog čekanja i izmakle dobiti.

Ariana Vela

Izvršni direktor Apsolona Marko Andabak naglašava kako sredstva iz europskih fondova trenutačno imaju dva toka. Jedan tok je usmjeren na horizontalne mjere namijenjene suzbijanju negativnih učinaka pandemije, otvoren za sva poduzeća koja mogu dokazati da je poslovanje ugroženo s COVID-19.

- U ovom toku sredstva su bila namijenjena očuvanju radnih mjesta što je operacionalizirano HZZ potporama te osiguravanju likvidnosti kroz HAMAG BICRO zajmove. Međutim, programi za zajmove su vrlo rano obustavljeni radi ograničenih sredstava i vrlo velike potražnje te je potrebno osigurati dodatna sredstva namijenjena likvidnosti poduzeća – tumači Andabak.

Drugi je tok, kaže, namijenjen poduzećima koja mogu razmišljati i djelovati investicijski. Riječ je o već planiranim natječajima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija koji su po svojoj prirodi uvijek selektivni i namijenjeni adresiranju specifičnih tema.

- U tom toku se ističe natječaj 'Integrator' na kojem je moguće ostvariti 38 milijuna kuna potpore za tročlane konzorcije MSP-ova koji u svrhu komercijalizacije in-house razvijenih inovacija pokreću proizvodnju te uspostavljaju dobavljačke odnose s poduzećima Integratorima kako bi postali dio njihovog lanca vrijednosti - obrazlaže.

Velike prilike također se nalaze u području uspostave postrojenja za recikliranje građevnog ili krupnog komunalnog otpada (do 7,5 milijuna kuna potpore) te  izgradnje i opremanja postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada (do 50 milijuna kuna potpore).

Marko Andabak

Novi fondovi, nove prilike

Što se tiče takozvanih novih EU fondova, situacija je zasad neizvjesna i nepoznata jer programski dokumenti na razini EU i država članica nisu pripremljeni ni usvojeni, stoga će biti potrebno pričekati i vidjeti kako će on izgledati. Međutim, treba se pripremiti za lobiranje.

- U svakom slučaju, tendencija EU je smanjiti bespovratno financiranje za poduzetnike i povećati udio financiranja koji se odnosi na povoljnije zaduživanje. Ovdje bi Hrvatska svakako trebala lobirati za drugačiji okvir u odnosu na druge članice EU budući da su naši poduzetnici zbog kasnijeg pristupanja manje koristili dobrobiti bespovratnog financiranja nego poduzetnici iz drugih država članica – ističe Vela i navodi da zasad, dok se čeka rasplet s natječajima za inovacije, internacionalizaciju i drugim pozivima koji se financiraju iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, prilike leže u Programu ruralnog razvoja i programima EU.

Andabak pak smatra kako se najveće prilike otvaraju kroz Privremeni okvir Europske komisije koji je na snazi do 31. prosinca, u okviru kojega se može dodjeljivati čak do 800.000 eura potpore po poduzeću.

– Za korištenje ovih prilika potrebno je kreirati programe financiranja. Sektorski nadležna ministarstva mogu pomoći poduzećima, i gospodarstvu u cjelini, usmjeravanjem ušteda i ESIF nepotrošenih sredstava prema poduzećima koja su dokazala izniman apsorpcijski kapacitet te kreiranjem novih tokova – rekao je izvršni direktor Apsolona ističući kako je ključan trend među zemljama članicama pokretanje programa financiranja za istraživanje, razvoj i proizvodnju proizvoda namijenjenih sprječavanju širenja bolesti COVID-19.

- Zemlje poput Njemačke, Italije, Češke i Luksemburga su već pokrenule slične programe te se nadamo da će nadležna tijela aktivirati ovu mogućnost i za hrvatska poduzeća kreirati okvir koji će uvelike doprinijeti restrukturiranju hrvatskog gospodarstva o čemu se uvelike diskutira u poslovnoj zajednici – zaključuje.

Što kažu iz resornog ministarstva

Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije kažu nam da provedba projekata financiranih sredstvima Europske unije ide dalje jer oni imaju veliki značaj za naše gospodarstvo i njihovu dinamiku želimo zadržati.

- Vlada Republike Hrvatske usvojila je dva paketa mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa, među kojima su i mjere Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije vezane za ESIF namijenjene zaštiti korisnika fondova Europske unije - ističu.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU preraspodjelom sredstava u okviru omotnice za razdoblje 2014.-2020. osiguralo je više od 400 milijuna eura za pomoć gospodarstvu uslijed pandemije COVID-19. Kroz taj paket mjera osigurana su sljedeća sredstva:

  • više od 300 milijuna kuna za nabavu medicinske opreme
  • ​114 milijuna kuna za ESIF mikrokredite koje provodi HAMAG BICRO
  • 715 milijuna kuna za COVID-19 zajmove namijenjena malim i srednjim poduzetnicima za obrtna sredstva, jamstva za kredite za obrtna sredstva od strane poslovnih banaka koja će poduzetnicima omogućiti pristup
  • više od 2 milijarde kuna za financiranje likvidnosti
  • 100 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda i 100 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj za mjere zadržavanja zaposlenosti HZZ-a

Kako bi se zaštitili korisnici EU fondova od posljedica pandemije koronavirusa produljeno je trajanje projekata za 90 dana bez dodatnih administrativnih opterećenja i ubrzana je isplata EU sredstava, a napravljene su i određene legislativne promjene.

- Na prijedlog Europske komisije u zadnja dva mjeseca dva je puta mijenjan pravni okvir korištenja sredstava EU kako bi se omogućila lakša borba protiv posljedica epidemije COVID-19. U oba je slučaja Hrvatska kao zemlja predsjedateljica osigurala podršku zemalja i rekordnu dinamiku usvajanja izmjena pravnog okvira u povijesti Europske unije - kažu iz ministarstva Marka Pavića koje je na temu brzog usvajanja paketa mjera pomoći državama članicama iz sredstava Kohezijske politike održalo videokonferencija ministara zaduženih za kohezijsku politiku država članica EU.

Na toj je konferenciji, na kojoj je sudjelovala i povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira donesen zaključak da sve zemlje traže dodatnu fleksibilnost raspodjele EU sredstava kako bi se osigurala likvidnost financijskog sustava i osigurala sredstva za zdravstveni sustav, poduzetništvo i očuvanje radnih mjesta. Što će se točno po tom pitanju poduzeti još ćemo vidjeti.