Nakon iznimno neugodne epizode između Europske unije i AstraZenece zbog odluke te kompanije da postojeće zalihe cjepiva protiv Covida 19 preusmjeri u druge zemlje, došlo je do novog obrata u zamornoj sagi o pandemiji. Prema Financial Timesu, velike zemlje poput Njemačke, Francuske, Italije i Španjolske izrazito sporo koriste dostupna cjepiva kompanije koju su do neki dan bijesno prozivale zbog drastično manjih isporuka od onih koje su prvotno dogovorene.
Podaci od prošlog tjedna pokazuju kako je Francuska iskoristila tek 16 posto dostavljenih doza AstraZenece, Njemačka oko petine, otprilike kao i Italija, dok je Španjolska iskoristila manje od trećine. Razloga za to je nekoliko, od lošeg PR-a koji su sami političari napravili cjepivu dovodeći u pitanje njegovu efikasnost (francuski predsjednik Emmanuel Macron nazvao ga je 'kvazi neefikasnim' kod starijih osoba), preko dobnih ograničenja nametnutih od strane mnogih nacionalnih regulatora (iako je Europska agencija za lijekove izdala odobrenje bez ograničenja), do opće skepse javnosti zbog manje efikasnosti u usporedbi s Pfizerovim i Moderninim cjepivom i loše organizacije cijepljenja u tim zemljama.
Nisu pomogle niti vijesti da je AstraZenecino cjepivo manje efikasno protiv južnoafričke varijante virusa, premda je bila riječ o tendencioznom izvještavanju. Provedeno istraživanje pokazalo je da nitko od promatranih ljudi cijepljenih ovim cjepivom nije bio hospitaliziran ili umro, što je u konačnici ipak najvažnije. Jednako tako, najnovije istraživanje provedeno u Škotskoj, koje još čeka recenziju, sugerira da je ovo cjepivo smanjilo za 94 posto mogućnost hospitalizacije unutar četiri do šest tjedana od primjene prve doze. Politčki lideri sada pokušavaju ispraviti početne greške u koracima, od kojih su neke možda napravljene i u naletu ljutnje zbog izrazito bahatog ponašanja kompanije, no štetu neće biti lako sanirati.