Bliži se kraj sezone godišnjih odmora. Većina ljudi koji su upravo završili fakultet počet će raditi u rujnu, dok mnogi poduzetnici dovršavaju planove za ostatak poslovne godine. To je uobičajeno razdoblje u kojem zaposlenici donose odluke o promjenama poslova ili dodatnom obrazovanju, a poslodavci pokreću novi val zapošljavanja, stoga bi moglo biti važno pružiti uvid u predviđanja potrebe za radnim mjestima u sljedećih desetak godina. Naime, tempo promjena i potreba gospodarstva nikad se nije mijenjao kao danas, a promjene koje dolaze bit će mnogo brže nego ikada prije.
Kuknjava softveraša
Prošli je tjedan udruga izvoznika softvera CISEX treću godinu zaredom zavapila da hrvatskim softverašima treba više od dvije tisuće novih IT stručnjaka, kojih na tržištu nema. Iako hrvatska IT industrija bilježi stalan iznadprosječni rast, zapošljava 16,5 posto više stručnjaka nego lani te ima najviše postotke porasta izvoza, čini se da hrvatski obrazovni sustav to ne vidi. Naime, hrvatske IT tvrtke mogu računati na samo tisuću inženjera koji izađu s odgovarajućih programa iz hrvatskoga visokoškolskog sustava, što nikako nije dovoljno za potrebe industrije. Nažalost, odgovorne osobe opet su pronašle opravdanja zašto se broj upisnih kvota na fakultete STEM (znanost, tehnologija, inženjering, matematika) ne mijenja u skladu s potrebama industrije.
Tako se iz godine u godinu sve više povećava procjep između potreba industrije i stvaranja stručnjaka u sklopu obrazovnog sustava, zbog čega je Hrvatska manje konkurentna. Neki pak akademici, političari i gospodarstvenici zagovaraju reindustrijalizaciju kao polugu za otvaranje novih radnih mjesta u Hrvatskoj iako zaposlenost u proizvodnji u razvijenom svijetu od osamdesetih godina kontinuirano pada za više od 10 posto, a zaposlenost u uslužnim djelatnostima raste za 20 posto. Kad tomu dodamo podatak da Njemačka, Amerika i Kina radnike zamjenjuju mnogo učinkovitijim robotima, a EU predviđa potrebu 800.000 IT stručnjaka u sljedećem razdoblju, onda bi nam trebalo biti jasno gdje i kako stvoriti nova radna mjesta.
Sve manje zaposlenih
Za razliku od onoga što smo vidjeli tijekom dvadesetog stoljeća, danas svjedočimo padu omjera zaposlenosti prema broju stanovnika i vjerojatno će se taj trend ubrzano nastaviti. Ključni je uzrok tomu sve veća primjena tehnologije, automatizacije i digitalizacije svih razina proizvodnje, usluga i poslovanja. Procesorska snaga računala udvostručuje se svakih 18 mjeseci i povećava 10 puta svakih pet godina. Proizvodnja u globaliziranom svijetu više ne ovisi o fizičkoj opremi i strukturi, već se temelji na intelektualnom vlasništvu, organizacijskom kapitalu, sadržaju koji stvaraju korisnici te ljudskom kapitalu. Stoga je pitanje koji će poslovi izumrijeti, a koji će novi proizaći u sljedećih desetak godina. Profesori s MIT-a procjenjuju da je 50 posto današnjih radnih mjesta moguće automatizirati ili digitalizirati, tj. da bi mogla nestati. Većini rutinskih poslova sigurno će prijetiti izumiranje – knjigovođe, zaposlenici u putničkim agencijama i pravni vježbenici samo su neki od njih. Međutim, ima i dobrih vijesti! Digitalna tehnologija u mnogočemu dopunjuje kreativnost. Traženi su kreativci na svim poljima i u svim industrijama, a u budućnosti će biti još traženiji.
Najbolje vrijeme za kreativnost
Danas je najbolje vrijeme u povijesti za ljudsku kreativnost i inovativnost, posebno za one koji ne žele dosegnuti samo ljude u susjedstvu nego milijune ljudi u svijetu. Svatko od nas svojom će kreativnošću i dalje moći pobuditi globalni interes za kreativnu softversku aplikaciju, pjesmu ili video, što mnogima daje priliku svoju kreativnost unovčiti u digitaliziranom svijetu. Također, poslovi koji se temelje na međuljudskim odnosima, naprimjer motivatori, medicinske sestre ili njegovatelji, biti će traženiji nego danas. Zanimanja poput prodavača, menadžera ili poduzetnika imaju blistavu budućnost jer oni će imati priliku stvoriti kontekst poslovanja i života u budućnosti.
Na kraju ću se podsjetiti razgovora s direktorom međunarodne organizacije otprije 15-ak godina koji je za jednoga perspektivnog kandidata za posao rekao kako ostavlja dojam kao da je šezdesetogodišnjak jer je promijenio previše radnih mjesta, što nije dobro za daljnji razvoj njegove karijere. Tada sam znao da direktor ima krivo, a danas sam u to siguran. Karijera kao pojam, u smislu kakav je bio u prošlosti, više ne postoji. U budućnosti će se mnogo više ljudi baviti poduzetništvom iako je ono još marginalizirano na većini fakulteta. Tvrtke će tražiti ljude s temeljnim obrazovanjem (ne nužno na području relevantnome za traženo radno mjesto), sposobnošću pronalaženja rješenja te vještinama upravljanja znanjem i njegova stvaranja, i to za bilo koju situaciju, neovisno o industriji ili sektoru. Pripremite se na vrijeme! Razvijte naviku stalno se i različito obrazovati jer to je danas nužno, ali i pristupačnije nego ikada prije.