Hrvatska udruga poslodavaca već tradicionalno potkraj svake godine objavljuje rezultate HUP skora na temelju kojih ocjenjujemo godinu na izmaku i upozoravamo na ono što bi trebalo napraviti u sljedećoj. HUP skor je alat koji smo razvili kako bismo pratili napredak Hrvatske u provođenju reformi u područjima koja smo detektirali kao ključna za napredak zemlje, i to u usporedbi s drugim članicama Europske unije koje su kao i mi prošle tranziciju. Napredak u reformama mjerimo dvaput na godinu, pa osim potkraj godine rezultate objavljujemo i sredinom godine na Danu poduzetnika, a rezultat koji dobijemo ne temelji se na našim dojmovima već na statističkim podacima i međunarodnim ljestvicama.
U reformama brže i Bugarska i Rumunjska
Hoće li neki sektori sljedeće godine imati dovoljno ljudi ili će otkazivati poslove i narudžbe, pita Deranja.
Zbog inertnosti i nevoljkosti da provedemo ozbiljnije reforme u HUP skoru od početka pa do danas naš je napredak vrlo slab. A zadnje mjerenje pokazalo je da smo najlošiji i da su u provođenju reformi od nas bolje čak i Rumunjska i Bugarska, s kojima inače na raznim listama dijelimo začelje Europske unije. HUP skor sa samo 37 od mogućih stotinu bodova pokazao je ono što svi znamo. Vlada s pravom ističe fiskalnu konsolidaciju kao dokaz posvećenosti reformama jer je to područje u kojem smo se zajedno s produktivnošću popravili. No naš je mjerni instrument opet ukazao i na činjenicu da područja o kojima govorimo kao o izrazito kritičnima već dva desetljeća i na koja poslodavci, i mnogi drugi, opetovano upozoravaju ostaju bez bitnih promjena nabolje – opterećenje gospodarstva i tržište rada, obrazovanje, zdravstvo, pravosuđe i mirovinski sustav.
>>>Gordana Deranja: I muški menadžeri sve više usvajaju ‘ženske’ vještine upravljanja
Osim ovih područja u kojima smo najlošiji u usporedbi s drugima, zabrinjavajuće je da nema nijednog u kojem je Hrvatska među boljima. Sve druge zemlje suočene s pojavom velike krize, ali i inače, prihvatile su nužnost stalnih promjena i provođenja reformi kako bi održale ili popravile svoju konkurentnost. U svijetu koji se ubrzano mijenja iz dana u dan pod utjecajem digitalne revolucije to je jednostavno imperativ jer stari načini rada i stari modeli više nikako ne drže vodu. Oni koji su toga svjesni i koji se mijenjaju u duhu vremena u kojem živimo pokušavajući se prilagoditi ne samo sadašnjosti već i onome što nam donosi skora budućnost, dobivaju priliku za brzo nadoknađivanje zaostatka za najuspješnijima i najrazvijenijima i rastu bitno brže od nas. Mi se istodobno teško rastajemo od odavno zastarjelih i dokazano neučinkovitih metoda i načina rada odbijajući prihvatiti novu realnost i propuštajući prilike da svi zajedno živimo bolje. Zbog toga nam rast BDP-a ne uspijeva prebaciti ni tri posto. Ako se nas poslodavce pita – nedovoljno. Ali s druge strane realno, jer u ovakvim okolnostima, pod ovakvim uvjetima i s ovolikim opterećenjem gospodarstvo ne može povući snažnije. Dapače, mnogi od nas zabrinuti su hoće li se i takve projekcije uspjeti ostvariti. Naime, već ove godine suočili smo se s vrlo ozbiljnim nedostatkom radne snage. Velik broj ljudi u najboljim godinama iselio se iz zemlje. Otišli su u druge članice EU i to one koje imaju razvijenu tržišnu ekonomiju, koje su konkurentnije od Hrvatske, u kojima im poslodavci mogu dati višu plaću. U kojima kao porezni obveznici mogu dobiti bolje javne usluge. Na burzi se formalno gledano još uvijek nalazi mnogo ljudi, ali među njima poslodavci ne pronalaze one koji mogu ili uopće žele raditi. Stoga se postavlja pitanje hoće li turizam, trgovina, transport, građevinarstvo i industrija sljedeće godine imati dovoljno ljudi da uredno posluju i isporučuju svoje usluge i proizvode. Ili će otkazivati poslove i narudžbe. Problem s pronalaskom radnika imaju čak i neke gospodarske grane s visokim plaćama. U anketi koju potkraj godine provodimo unutar HUP-a upravo je nedostatak radne snage istaknut kao jedan od glavnih problema i izazova za 2019.
Očekivali smo više poreznog rasterećenja
Slovenija raste mnogo brže od nas i svoje proračunske rashode ne povećava. Mi pak nastavljamo trošiti više nego što zarađujemo. novac iz fondova EU jedini je razvojni element proračuna za sljedeću godinu, kaže Deranja.
Poslodavci nemaju prostora za daljnja i osobito osjetnija povećanja plaća. Zadnji val poreznih promjena za to je otvorio malo prostora. Očekivali smo više rasterećenja u tom segmentu. Ipak, iako je to nedovoljno, svjesni smo da nam ministar financija i premijer u ovome trenutku nisu mogli ponuditi više. Naime, sve dok su nam reforme usmjerene samo na područje odgovornosti Ministarstva financija i dok ih u drugim sektorima uglavnom nema, nemoguće je osjetnije rasteretiti gospodarstvo i građane, osigurati bolje okružje za poslovanje ili kvalitetniji i učinkovitiji javni servis. I u drugim područjima reformski se napori moraju intenzivirati. Promjene moraju biti dublje i sveobuhvatnije da bismo zaista mogli govoriti o reformama. Jer minimalne korekcije nama nisu dovoljne. Pozitivno je da se sljedeće godine počinje primjenjivati kurikularna reforma u svim školama, ali nama reforma treba i u visokom obrazovanju. Pozitivno je i da je pokrenuta mirovinska reforma, iako se mogla bolje pripremiti.
>>>Deranja: Došli smo do dna, patimo od kroničnog nedostatka radne snage
Ohrabrujuće je da se neće stati s ovim što je sada predstavljeno, već ministar najavljuje da će se uhvatiti ukoštac i s povlaštenim mirovinama. Reforma javne uprave još se čeka, o onoj na lokalnim razinama se ni ne govori. Na čekanju su i one u zdravstvu i pravosuđu. Javna poduzeća su i dalje neuralgična točka. Uljanik je na to bolno podsjetio ove godine.
Proračun je najvažniji Vladin dokument i iz njega se vidi što ona planira ili ne planira raditi. Razočarani smo da je proračun za 2019. opet veći na rashodnoj strani. Susjedna nam Slovenija raste mnogo brže od nas i svoje proračunske rashode ne povećava već nekoliko godina. Mi pak nastavljamo trošiti više nego što zarađujemo. Pokrivaju nas ili spašavaju sredstva iz fondova EU. Ona su jedini razvojni element proračuna za sljedeću godinu. U njemu se ne može nazrijeti da Vlada planira znatnije ubrzati reformske aktivnosti, što je i očekivano jer dolaze izborne godine.
>>>Započeo deseti Dan velikih planova: Deranja tvrdi da Vlada ograničava gospodarski rast
Prilika da se osjetniji pomak napravi u ovoj 2018., koju je sama Vlada najavljivala kao godinu reformi, opet je propuštena. Zaključno, treba još jednom podvući da za to što u Hrvatskoj nema toliko potrebnih promjena odgovornost nije samo na ovoj vladi. Tu odgovornost dijele i prethodne vlade, ali i političari u opoziciji kao i drugi javni akteri. Podržati reforme naš je zajednički interes. Voljeti svoju zemlju znači željeti da ona bude uspješna i napredna, da u njoj žive zadovoljni i sretni ljudi. Mi itekako možemo biti takva zemlja, ali moramo se pokrenuti, poraditi na svojoj fizičkoj spremi, odbaciti suvišne terete i potrčati prema naprijed.