Korona i biznis
16. veljača 2020.

Infografika: Bez hrane nema života, ali njezina proizvodnja nas ubija

otisak hrana   

Količina stakleničkih plinova koje generira naša hrana značajno varira u globalnom lancu opskrbe hranom.

Današnja infografika oslanja se na podatke iz najveće analize prehrambenih sustava u povijesti. Studiju objavljenu u časopisu Science vodili su Joseph Poore i Thomas Nemecek s Oxfordskog sveučilišta kako bi istaknuli koja hrana ostvaruje najveći ugljični otisak.

U svijetu se godišnje oko 13,7 milijardi metričkih tona ekvivalenta ugljičnog dioksida (CO2e) emitira kroz lanac opskrbe hranom. Kroz bazu podataka koja se prostire na 119 zemalja i 38.000 gospodarstava, studija je utvrdila da govedina i drugi životinjski proizvodi imaju ogroman učinak na emisije stakleničkih plinova. Na primjer, jedan kilogram govedine rezultira sa 60 kilograma stakleničkih plinova što je gotovo 2,5 puta više od sljedeće najbliže hrane, a to je janjetina i ovčetina. Suprotno tome, ista težina jabuka proizvodi manje od jednog kilograma stakleničkih plinova.

Kad je riječ o biljnim namirnicama, čokolada proizvodi najviše stakleničkih plinova. Jedan kilogram čokolade proizvodi 19 kilograma stakleničkih plinova. U prosjeku su emisije iz biljnih namirnica 10 do 50 puta niže od hrane životinjskog podrijetla.

image
foto visualcapitalis

Lanac opskrbe hranom za svaku pojedinačnu namirnicu može se značajno razlikovati, ali svaka namirnica obično ima sedam faza - Promjena korištenja zemljišta, Farma, Hrana za životinje, Obrada, Prijevoz, Maloprodaja, i Ambalaža.

U svim namirnicama 80 posto emisija stakleničkih plinova obuhvaća upotrebu zemlje i farme u opskrbnom lancu. Na primjer, u proizvodnji govedine postoje tri ključna faktora koji utječu na utjecaj ugljika u ovim fazama: hrana za životinje, pretvaranje zemlje i proizvodnja metana od krava. U SAD-u proizvodnja govedine čini 40 posto ukupnog korištenja zemljišta u stočarstvu na njihovom tržištu.

Na drugom kraju spektra je transport. Ova faza opskrbnog lanca u prosjeku čini 10 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova. Kada je riječ o govedini, udio stakleničkih plinova koje promet emitira još je manji, tek 0,5 posto ukupne emisije.

Suprotno uvriježenom mišljenju, lokalno dobivanje hrane možda neće pomoći emisijama stakleničkih plinova na vrlo značajan način, posebno u slučaju hrane s velikim ugljičnim otiskom.

Budući da raste tržišni udio biljnih alternativa na tržištima širom svijeta, budućnost lanca opskrbe hranom mogao bi proći kroz značajnu tranziciju. Za investitore je ovaj pomak već očit. Beyond Meat, tvrtka koja proizvodi 'zamjensko meso' prošlu je godinu završila s iznimnim uspjehom.

Kako sve više raste svijest o okolišu, možda u budućnosti konzumacija mesa zaista postane prošlost.

image
foto visualcapitalist/Our World in Data