20. lipanj 2021.

Pola tehnologije potrebne za ugljičnu neutralnost tek je u povojima

Godišnje investicije u čistu energiju trebale bi se do 2030. utrostručiti u odnosu na trenutačne da bi svijet dosegnuo velebni cilj od 'nula emisija do 2050.' Zaključili su to analitičari Međunarodne agencije za energiju (International Energy Agency – IEA) u svom nedavno objavljenom izvještaju 'Net Zero by 2050: A Roadmap for the Global Energy Sector'.

A na tom svetom putu pri kojem bi države i pojedinci trebali prestati ispuštati štetne plinove u atmosferu prepriječio se ipak mali nedostatak – gotovo pola rezova potrebnih za smanjivanje emisija trebala bi osigurati tehnologija koja je tek u povojima, enormno je skupa ili još ni ne postoji. Zaključili su uz to stručnjaci za energetiku da će globalna tranzicija prema ugljičnoj neutralnosti stvoriti milijune novih radnih mjesta, uvelike pojačati ekonomski rast i omogućiti da do kraja desetljeća u svakom kutku Zemlje bude dostupna električna energija, a i da se na planetu kuha i grije čistom energijom.

Sve bi se to moglo dogoditi, tumače, jedino ako se agresivno bude ulagalo u istraživanje i razvoj, a i upotrebu tehnologija čiste energije. Među 400 smjernica za ograničavanje rasta temperature na razinu od 1,5 Celzijevih stupnjeva do polovine stoljeća, Međunarodna agencija za energije zauzima se tako za veće investicije u alate za izvlačenje ugljikova dioksida iz zraka. To su, primjerice, strojevi za izravno hvatanje zraka, koji postoje, ali su vrlo skupi.

Među ostalim, industrija 4.0 trebala bi se, smatraju analitičari, još više pozabaviti proizvodnjom baterija u koje bi bilo pohranjeno mnogo više energije nego što je danas, a trebala bi osigurati i čisti vodik koji bi služio kao gorivo u prijevozu, ali i kao pogonsko gorivo u industrijskim procesima. Napredak prema nultoj vrijednosti ispuštanja ugljikova dioksida, opisuju u IEA-i, lakše bi se dosegnuo i primjenom tekućih biogoriva u zrakoplovstvu.

Eto tako još jednog doprinosa zahuktaloj globalnoj raspravi o tome treba li se svijet usredotočiti na stvaranje novih tehnologija za borbu protiv klimatskih promjena ili agresivno i pravednije upotrebljavati i razvijati one koje imamo.

4 bilijuna američkih dolara, prema procjeni Međunarodne agencije za energiju, trebala bi iznositi ukupna svjetska godišnja ulaganja u čistu energiju do kraja desetljeća da bi se do polovine stoljeća ukinule štetne emisije ugljikova dioksida

60 posto povećale su se emisije ugljikova dioksida iz energije i industrije od 1992., kad je potpisana Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, do danas